Joksimović: Non-pejper pokazuje da EU evidentno traži novi model pristupnih pravila
Komentari
Predsednica Centra za spoljnu politiku i nekadašnja ambasadorka Srbije u Velikoj Britaniji Aleksandra Joksimović izjavila je danas da nemačko-francuski non-pejper, koji predlaže novi model ubrzanog približavanja Zapadnog Balkana i Moldavije EU, pokazuje da EU traži mogućnosti i način kako da politiku proširenja održi u životu i da to potvrdi konkretnim koracima tako što će nekoga da primi u punopravno članstvo, a možda nekoga da primi i postepeno.
Govoreći o novom non-pejperu sa kojim su izašle Francuska, Nemačka, Belgija, Luksemburg i Holandija a koji predviđa novi obrazac budućih pristupnih ugovora o ograničenim pravima budućih članica i uvođenje novih mehanizama za zaštitu vladavine prava i drugih vrednosti EU, Joksimovićje za Tanjug rekla da, iako je evidentno da EU traži novi model pristupnih pravila, ne može se govoriti finalno ni o ovom predlogu s obzirom na to da se pojedinačno zemlje članice izjašnjavaju, odnosno da se prave šire koalicije nečega što bi za svaku članicu bilo privatljivo.
"Iskustva iz prethodnih vremena, naročito sa nekim članicama koje su zaustavljale važne odluke kao što je bila Mađarska u vreme vladavine Viktora Orbana, su dovele do toga da sam način funkcionisanja EU bude otežan. U pitanju su i unutrašnje reforme koje je neophodno sprovesti, a na koje se razmišlja unapred u odnosu na buduće članice", naglasila je Joksimović.
Prema njenim rečima EU takođe traži način da se ispuni ono što je obećano, a to je da u mandatu ove Evropske komisije dođe do sledećeg kruga proširenja.
Joksimović je dodala da su uslovi koji su se postavljali nekim prethodnim članicama vezano za posle period punopravnog članstva postojali i ranije.
Kako je navela, od finalnog dogovora članica će zavisiti da li će se ti uslovi pooštravati imajući u vidu da i dalje postoji kaluzula o potrebi jednoglasnosti u odlučivanju.
"Važno je da se proces kreće, kada je u pitanju Srbija ona ima svoje neke uslove koje ukoliko ne prevaziđe proces će i dalje ostati u blokadi. Kao i za sve druge u regionu, EU je ta koja diktira uslove o načinu budućeg pregovaranja. Mislim da je bolje pronaći način koji će biti bolji za EU da do napretka dođe, nego da do njega ne dođe uopšte", ocenila je ona.
Joksimović je rekla da, iako je evidentno da EU ima potrebu da promeni pristupna pravila, ta potreba za menjanjem modela je suštinki povezana sa Ukrajinom koja je zahtevala da u mirovni sporazum uđe uslov da ona postane članica EU do 2027. godine, što je nemoguće.
"Sada ulazimo u vremenski tesnac gde će EU ili ostvariti to što je obećala, da za vreme ove komisije dođe do novog proširenja, ili će se još jednom pokazati da je to projekat koji na određeni način ne može da zaživi. Mislim da će Crna Gora sigurno ući", ocenila je ona.
Joksimović je izjavila da se traže nekakvi modeli koji bi prevazišli ovaj problem, omogućili i Ukrajini određeni napredak a da to ne bude nepravedno u odnosu na Zapadni Balkan, a da se istovremeno kredibilitet procesa proširenja održi onako kako je obećano.
Na pitanje da li će Evropa Srbiji, koja je na putu ka EU, dozvoliti da ima saradnju i odnos sa Amerikom kakva je sada, Joksimovićeva je rekla da strateški dijalog nije jedinstvena priča koja bi se dešavala samo sa Srbijom, imajući u vidu da Amerika ima takav dijalog sa velikim brojem drugih zemalja.
"Otvaranjem ideje o strateškom dijalogu je došlo do vremenske pauze s obzirom da je on relativno bio uslovljen nastavkom dijaloga Beograda i Prištine. Vidimo da se najavljuje da će se ova priča o strateškom dijalogu i otvoriti, ali ono što stoji je energetika, odnosno trenutku gde se u regionu Zapadnog Balkana energetska zavisnost od Rusije pokušava zameniti diverzifikacijom koja će biti energetska zavisnost od SAD, što Evropi ne odgovara", zaključila je Joksimović.
Komentari (0)