Od stranaka ka pokretima: Kako se menja političko organizovanje u Srbiji?
Komentari
Srbija trenutno ima 127 registrovanih političkih stranaka, od kojih je više od dve trećine manjinskih, a veliki broj njih nema značajniju političku aktivnost. Istraživač Instituta za političke studije Savo Simić ocenjuje u razgovoru za Euronews Srbija da visoki troškovi i strogi uslovi za osnivanje stranaka podstiču političke aktere da se organizuju kroz pokrete, grupe građana i inicijative. Govoreći o partijskom sistemu, Simić je naveo da je još rano za konačnu procenu efekata snižavanja izbornog praga sa pet na tri odsto, zbog aktuelnog ukrupnjavanja političke scene.
"Osvrnuo bih se malo na period kad smo ponovo uspostavili višestranačje u Srbiji devedesetih godina. I u tom nekom periodu Zakon o političkim organizacijama je bio prilično liberalan. Mogli ste sa 100 građana sa poslovnom sposobnošću da osnujete političku stranku. I od tog perioda negde do 2009. godine, kada je bila vršena preregistracija političkih partija, zabeleženo je čak 620 političkih partija u Srbiji. Tako da ova cifra koja je veća od 120 zapravo ne izgleda toliko strašno ako bismo izolovano posmatrali ovaj broj od 600 i nešto političkih partija", rekao je Simić.
Prema njegovim rečima, jedan od ključnih razloga zbog kojih se danas ređe osnivaju političke stranke jesu visoki administrativni i finansijski zahtevi koje propisuje zakon.
"Od 100 građana koliko je bilo neophodno da se osnuje politička partija, 2009. godine je usvojena izmena zakona koja je zahtevala 10.000 potpisa birača. Visok je to prag. U Evropiga imamo mi, Slovačka i Ukrajina. Da biste osnovali političku partiju, neophodno vam je otprilike oko 55.000 evra“, naveo je.
On smatra da upravo zbog toga politički akteri sve češće biraju druge oblike organizovanja.
"To je jedan od razloga zašto se možda sve više političkih aktera opredeljuje za grupe građana ili neka neformalna udruženja, čisto iz razloga zato što je jako teško i finansijski opterećujuće da osnujete političku partiju u Srbiji“, rekao je.
Govoreći o velikom broju manjinskih stranaka, kojih je među registrovanim partijama više od dve trećine, Simić je istakao da su uslovi za njihovo osnivanje znatno povoljniji.
"Vama je potrebno 1.000 potpisnika da osnujete manjinsku stranku. Takođe, kada imate manjinsku partiju, onda vam je olakšano i da uđete u parlament jer imate prirodni izborni prag“, objasnio je.
Komentarišući snižavanje izbornog praga sa pet na tri odsto 2020. godine, Simić smatra da je još rano za konačnu procenu efekata te promene.
"Politička scena se ukrupnjava. Imamo sa jedne strane vlast, sa druge strane studente i opoziciju. Niži izborni prag je trebalo da dovede do fragmentacije partijskog sistema, ali se ti efekti trenutno ne očitavaju upravo zbog aktuelnih političkih okolnosti“, rekao je.
Na pitanje o sve izraženijem oslanjanju političkih aktera na pokrete, inicijative i grupe građana, Simić ocenjuje da je reč o posledici niskog poverenja u političke partije, ali i praktičnih prepreka za njihovo osnivanje.
"Postoji problem sa poverenjem u političke partije koje je već godinama unazad jako nisko. Kada se izgubi poverenje, teško se vraća, ali ne mislim da se zato ne osnivaju političke partije, nego upravo zato što je to jedan skup i naporan proces. Logistički je izrazito zahtevan, kao i finansije koje opterećuju politički aktivizam“, naveo je.
Osvrćući se na nedavne izmene izbornog zakonodavstva koje omogućavaju biračima da svojim potpisom podrže više izbornih lista, Simić upozorava da takvo rešenje može otvoriti prostor za zloupotrebe.
"Ja se plašim samo da tu može doći do manipulacija, dešavalo se i ranije. To može uticati negativno i otvara prostor da velike stranke, pod znacima navoda, pozajmljuju manjim strankama potpise svojih birača“, rekao je Simić.
On smatra da je umesto toga moglo da bude smanjeno potrebno broj potpisa za proglašenje izbornih lista.
"Moglo je samo da se spusti broj potpisa podrške i jednostavno da se na taj način izbegne mogućnost za neke vrste manipulacija“, zaključio je Simić.
Detaljnije pogledajte u videu koji se nalazi iznad teksta.
Komentari (0)