Politika

Kako napreduju evrointegracije: Evropski put Srbije između Evropskog parlamenta i Evropske komisije

Komentari
Kako napreduju evrointegracije: Evropski put Srbije između Evropskog parlamenta i Evropske komisije
Kako napreduju evrointegracije: Evropski put Srbije između Evropskog parlamenta i Evropske komisije - Copyright profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Kritike Evropskog parlamenta upućene Srbiji, nasuprot preporuci Evropske komisije za otvaranje Klastera 3, ukazuju na rascep u pristupu dve ključne evropske institucije kada je reč o Srbiji. Politikolog Vladimir Kljajić rekao je za Euronews Srbija da Srbija radi na reformama, dok je analitičarka Milana Vuković ocenila da iz Evropske komisije stižu pozitivni signali, podsećajući da je ta institucija preporučila otvaranje Klastera 3.

Na samom početku, Kljajić je ukazao na razliku između te dve institucije, rekavši da je Evropski parlament izuzetno važan u celom procesu pristupanja, ali da je Evropska komisija ta koja, pre svega, učestvuje u tom procesu, ocenjuje tehničke kriterijume i daje preporuke, te da se na kraju mora videti kakve će rezultate dati i sam Savet Evropske unije.

"Moramo da razumemo je da Evropski parlament ima preko 700 poslanika, i da svakako tu ima drugačijih viđenja, kao i u našem parlamentu. Vi ne možete da uzimate samo izjavu jednog i da predstavljate da je to stav celog Evropskog parlamenta", rekao je Kljajić. 

On je konstatovao da Srbija radi na reformama, na šta je nedavno ukazao i predsednik Aleksandar Vučić, te ocenio da zemlja svakako treba da nastavi proces pristupanja Evropskoj uniji, budući da je to u ovom trenutku njen najbolji put.

Podsetio je i da je oko 60 odsto spoljne trgovine Srbije vezano za Evropsku uniju, kao i da više od 70 odsto direktnih stranih investicija dolazi iz država članica EU. 

Euronews

 

Dodao je da, kada je reč o ekonomiji, Srbija nema opipljivu alternativu Evropskoj uniji, iako razvija saradnju i sa drugim državama.

"Samit koji je bio u Tivtu i non-paper Nemačke i Francuske pokazali su da to fazno pristupanje isto postoji kao određena opcija, da građani i privreda mogu da osete odmah benefite, kao što je pristupanje SEPA, da možete da plaćate bez velikih bankarskih naknada, da plaćate ka Evropi, i Evropa ka Srbiji, ka Zapadnom Balkanu čitavom, roming kao kod kuće", naveo je Kljajić. 

Dodao je da se na primeru Zapadnog Balkana već moglo videti šta integracija znači u praksi, ističući da građani mogu da koriste usluge svog mobilnog operatera i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.

"Benefiti postoje u ekonomskom smislu pristupanja. Apetiti ka pristupanju nisu ogromni, to treba biti izuzetno jasan, Evropska unija se suočava sa ozbiljnim izazovima unutar sebe, na proces odlučivanja Videli smo kada je Mađarska bila za stolom koliko jedna članica može da blokira, a da 90 odsto drugih članica želi otvaranje poglavlja ka Ukrajini, a da jedna članica to može da blokira", podvukao je sagovornik. 

On je naveo da se vidi da postoji određeni entuzijazam ka integracijama, pogotovo kod Evropske komisije. 

Komentarišući da li istupi i namere izvestioca EP Tonina Picule prevazilaze granice političkog diskursa i njegovih nadležnosti, posebno kada istragu Tužilaštva u Beogradu kvalifikuje kao lažnu i govori o kampanji lažnog optuživanja, Kljajić je rekao da unutar Evropskog parlamenta postoje političke borbe, da Piculine izjave izlaze iz okvira uobičajenog političkog diskursa, kao i da Srbija mora da bude spremna na to da među više od 700 poslanika ima i onih sa čijim se stavovima ne slaže.

"Ono što jeste problematično sa njim kao izvestiocem jeste to što on nema dobar odnos sa vlastima u Beogradu i to je svakako jedan njegov neuspeh u političkom smislu. Jer, vi kao neko ko je izvestilac, trebalo bi da budete stalno u Beogradu, da stalno komunicirate i da imate otvoren put", rekao je Kljajić. 

Dodao je da je Picula "krenuo na lošu nogu“ sa vlastima u Srbiji, što je, prema njegovim rečima, dovelo do toga da bude praktično isključen iz procesa evrointegracija.

Vuković: Dobri signali iz Evropske komisije

Vuković je rekla da Imamo dobre signale iz Evropske komisije gde su oni preporučili da treba da se otvori klaster 3. Ona je podsetila i na samit u Tivtu, ističući da je tom prilikom francuski predsednik Emanuel Makron ocenio da Srbija ostvaruje dobre rezultate i da predsednik Aleksandar Vučić radi dobar posao.

Euronews

 

"To sigurno jesu pozitivni signali, i to sigurno jeste u političkom smislu nešto što ima veću težinu nego ono što priča Tonino Picula. Činjenica je da je za naš evropski put veliki balast što je političar profila Tonina Picule na tom mestu, imajući u vidu mi njegovu karijeru i kada pogledamo sve što je on prethodnih decenija izjavljivao kada je reč o srpskoj državi, o srpskom narodu i koliko se on hvalio svojom ulogom u ratovima 90-ih", rekla je Vuković.

Ona je ukazala na to da mnogi smatraju da Tonino Picula svoju funkciju i zaoštrenu retoriku prema Srbiji možda koristi kako bi se politički profilisao i u unutrašnjim političkim prilikama u Hrvatskoj.

"Po tom oprobanom receptu, vi, ako želite da povećate svoju popularnost kada idu neki izbori u Hrvatskoj, samo udarite po Srbima. I to se pokazalo i tokom prethodnih nekoliko godina, kada imamo predizborne kampanje. Koliko god postojali problemi koji muče Hrvatsku, nekako se sve na kraju svede na njihov odnos prema Aleksandru Vučiću i njihov odnos prema Srbiji", rekla je Vuković. 

Ceo razgovor pogledajte u video klipu na početku teksta.

Komentari (0)

Srbija