Politika

Vanredni parlamentarni izbori: Šta sledi, koji su rokovi i šta nas čeka do 25. oktobra

Komentari
Vanredni parlamentarni izbori: Šta sledi, koji su rokovi i šta nas čeka do 25. oktobra
Vanredni parlamentarni izbori: Šta sledi, koji su rokovi i šta nas čeka do 25. oktobra - Copyright AP Photo/Darko Vojinovic

veličina teksta

Aa Aa

Vanredni parlamentarni izbori biće održani 25. oktobra. Datum postaje obavezujući tek kada predsednik Republike ukazom raspusti Narodnu skupštinu i istovremeno raspiše izbore, a odluka bude objavljena u Službenom glasniku.

Zakonski okvir je jasan i kaže da od raspisivanja do glasanja mora da prođe najmanje 45 i najviše 60 dana. Za 25. oktobar to znači da izbori mogu da se raspišu najkasnije do 10. septembra.

Ko šta odlučuje

Vlada predlaže raspuštanje Skupštine

Ustav (član 109) kaže da predsednik može raspustiti Narodnu skupštinu na obrazloženi predlog Vlade. Predlog mora da bude pismen i obrazložen. Vlada ne sme da podnese taj predlog ako je u Skupštini u toku postupak o nepoverenju Vladi ili ako je sama postavila pitanje poverenja. Dok ta smetnja traje, vanredni izbori ne mogu da se raspisuju.

Predsednik odlučuje u roku od 72 sata

Predsednik nije dužan da prihvati predlog. Reč "može" znači diskreciju. Po Zakonu o predsedniku Republike, dužan je da u roku od 72 sata donese ukaz kojim raspušta Skupštinu i raspisuje izbore ili obavesti Vladu i javnost da predlog ne prihvata.

Ako prihvati, ukaz i odluka o raspisivanju idu zajedno. U odluci se određuje dan glasanja, a to mora da bude neradni dan. Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku. Od tog trenutka teku svi izborni rokovi.

Tehnička Vlada i redosled aktivnosti u izbornom procesu

Raspuštena Skupština radi samo tekuće i neodložne poslove. Mandat Vlade prestaje raspuštanjem Skupštine, a do izbora nove Vlade aktuelna obavlja samo poslove određene zakonom. Tehnička vlada ne može da predlaže novo raspuštanje.

Od dana raspisivanja izbora počinje prikupljanje 10.000 overenih potpisa birača po listi stranke, koalicije, grupe građana. Potpisi se overavaju kod javnog beležnika, u opštinskoj ili gradskoj upravi, a gde nema beležnika — u sudu.

Najkasnije 20 dana pre glasanja, u ovom slučaju 5. oktobra, je rok za predaju izbornih lista RIK-u, a 48 sati od predaje liste RIK odlučuje da li listu proglašava ili vraća na ispravku. Takođe, najkasnije 20 dana pre glasanja objavljuje se spisak biračkih mesta.

Najkasnije 15 dana pre glasanja zaključuje se birački spisak, dok 7 dana pre glasanja RIK na sajtu objavljuje broj potpisa po listama i opštinama.

Izborna tišina traje od ponoći 23. oktobra, tj. 48 sati pre izbora, i odnosi se na oglašavanje u medijima i javne skupove učesnika u izborima.

Na dan izbora 25. oktobra dan za glasanje birača počinje otvaranjem biračkih mesta u 7 časova, dok se birališta zatvaraju u 20 časova istog dana. Do tada traje i izborna tišina.

Posle izbora

Nakon završetka glasanja RIK objavljuje ukupne rezultate, pa u roku od 10 dana dodeljuje mandate koje su osvojile izborne liste.

Prva sednica novog saziva mora da se održi najkasnije 30 dana od proglašenja rezultata. Saziva je predsednik prethodnog saziva. Novi saziv je konstituisan kad se potvrde mandati i to najmanje dve trećine poslanika (167 od 250). Tek tada i zvanično prestaje mandat starog saziva Skupštine.

Po ustanovljenju novog saziva Skupštine sledi izbor Vlade. Predsednik Republike predlaže mandatarа pošto sasluša predstavnike izbornih lista. Ako Skupština u roku od 90 dana od konstituisanja ne izabere Vladu, predsednik je dužan da je ponovo raspusti.

Komentari (0)

Srbija