Politika

Euronews Region: Šta izbori u BiH donose Dodiku, opoziciji i novoj vlasti u Sarajevu

Komentari
Euronews Region: Šta izbori u BiH donose Dodiku, opoziciji i novoj vlasti u Sarajevu
Euronews Region: Šta izbori u BiH donose Dodiku, opoziciji i novoj vlasti u Sarajevu - Copyright Tanjug/AP/Armin Durgut, Radivoje Pavicic, TANJUG/ FOTO SRNA / BORISLAV ZDRINJA

veličina teksta

Aa Aa

Više od 1,2 miliona birača u Bosni i Hercegovini glasalo je na izborima na kojima je učestvovalo oko 7.000 kandidata, a rezultati su doneli ubedljivu pobedu SNSD-a Milorada Dodika u Republici Srpskoj, povratak hrvatskog kandidata u Predsedništvo BiH i novi raspored političkih snaga među bošnjačkim strankama. Istovremeno, prvi put su na biračkim mestima u značajnijoj meri korišćene nove tehnologije – elektronska identifikacija birača i skeneri za glasačke listiće.

Šta rezultati izbora znače za budućnost Bosne i Hercegovine, kakva će biti nova vlast i može li promenjeni izborni sistem da vrati poverenje građana u izborni proces, bile su neke od tema emisije „Euronews Region“.

Gosti emisije bili su docent Fakulteta političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić i politički analitičar Velizar Antić, dok se iz Sarajeva uključila politička analitičarka Ivana Marić.

Jedna od najvećih novina na ovim izborima bilo je uvođenje elektronske identifikacije birača i skenera za glasačke listiće.

Kako je objašnjeno u emisiji, birač je identifikovan putem otiska prsta i lične karte, nakon čega popunjava glasački listić i ubacuje ga u skener. Rezultat koji očita mašina potom mora da se podudara sa fizičkim listićima koji se nalaze u glasačkoj kutiji.

Time je, kako je ocenjeno, značajno smanjena mogućnost višestrukog glasanja, glasanja u ime preminulih osoba i naknadnog dopisivanja glasačkih listića, što je ranije predstavljalo jednu od najvećih primedbi na izborni proces.

Posebno je istaknuto da je oko 80 odsto izbornog materijala bilo obrađeno već sat vremena nakon zatvaranja biračkih mesta, dok nijedna od relevantnih političkih opcija nije dovela u pitanje celokupan izborni proces, niti su se pojavile najave velikih žalbi ili zahteva za ponovnim brojanjem.

„Za Bosnu i Hercegovinu, u Republici Srpskoj, došli smo do tog nekog nivoa da možemo da kažemo da su izbori sada fer, barem što se tiče samog tog dana glasanja“, ocenio je Antić.

Euronews Region

 

Ipak, nove tehnologije nisu prošle bez problema. Birači su se, prema ocenama gostiju, susretali sa komplikovanijom procedurom, a na pojedinim mestima bilo je i kratkotrajnih problema sa radom sistema.

Posebna pažnja posvećena je broju nevažećih listića. Ukupan procenat bio je nešto veći od četiri odsto, što je manje nego na prethodnim opštim izborima, kada je bio iznad šest odsto. Međutim, na pojedinim nivoima vlasti procenat je bio znatno viši – oko devet odsto za Narodnu skupštinu Republike Srpske i oko deset odsto za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Ubedljiva pobeda SNSD-a

Kada je reč o političkim rezultatima, u Republici Srpskoj SNSD je ostvario ubedljivu pobedu.

"Sama vlast je uoči izbora snažno kritikovala uvođenje skenera, tvrdeći da bi nova tehnologija mogla da utiče na izbornu volju građana. Međutim, nakon objavljivanja rezultata, upravo su predstavnici vlasti pozitivno govorili o sistemu", rekao je Antić i dodao:

"Videli smo i Milorada Dodika u prvim izjavama da ni on nije očekivao pobedu sa ovolikom razlikom, da je i njega iznenadila. I tu se upravo i krije ključ svega, jer su oni mislili da će ta trka biti mnogo neizvesnija i dodali su gas na maksimum. Uključili su sve moguće resurse, i medijske i javna preduzeća, sve ono što kontrolišu, da bi ostvarili tu pobedu, jer su i oni očekivali neizvesnu pobedu".

Prema njegovim rečima, opozicija je katastrofalno odigrala, išla je u nekoliko kolona i nije mogla da se dogovori.

"Od samog početka, unazad nekoliko meseci pre izbora, tu je bio totalni raspad sistema u opoziciji. Nisu imali snage da izguraju jednog kandidata, Branka Blanušu", ocenio je Antić.

SNSD je osvojio 34 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prema projekcijama pomenutim u emisiji, dok je u Parlamentarnoj skupštini BiH osvojio šest mandata. Željka Cvijanović osvojila je više od 290.000 glasova za srpskog člana Predsedništva BiH, dok je Sava Minić ostvario ubedljivu pobedu u trci za predsednika Republike Srpske.

"SNSD je u ovu trku ušao samouvereno, bar što se tiče Željke Cvijanović. Tu nije bilo spora i svi su bili gotovo sigurni da će ona pobediti. Ona je ostvarivala i ranije, vrlo interesantno, rezultat čak i bolji od Milorada Dodika, znači za nekih 20-30 hiljada glasova više. Iako se, na primer, o svim kandidatima pričalo da su u senci Milorada Dodika, očigledno da je ona očuvala svoju autonomnost političke pozicije i da su to građani prepoznali", rekao je Surlić.

Euronews Region

 

Posebno je ukazano na činjenicu da je izlaznost bila manja za gotovo deset odsto u odnosu na ranije izbore. SNSD je, kao i druge liste, u apsolutnom broju osvojio manje glasova, ali je disciplinovanije biračko telo vladajuće stranke omogućilo da se manja izlaznost više odrazi na opoziciju.

SNSD zadržava koalicione partnere

Posle ubedljive pobede, jedno od pitanja je i kako će izgledati nova vlast u Republici Srpskoj.

Prema oceni sagovornika „Euronews Regiona“, SNSD će najverovatnije zadržati dosadašnje koalicione partnere. Četiri manje stranke koje su nastupale uz SNSD prešle su izborni prag i zajedno osvojile značajan procenat glasova.

Ocena je da Miloradu Dodiku ti partneri trebaju i zbog najavljenih velikih političkih poteza, posebno ukoliko bude želeo da obezbedi dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Euronews Region

 

Istovremeno, ukazano je da manje koalicione stranke svoj politički opstanak uglavnom vezuju za učešće u vlasti, ali da održavaju kontakte i sa opozicijom, jer, kako je ocenio sagovornik, moraju da računaju i na mogućnost promene vlasti u budućnosti.

Ko će biti novi premijer Republike Srpske?

U emisiji je otvoreno i pitanje ko bi mogao da bude novi premijer Republike Srpske.

Sagovornici su ocenili da je gotovo izvesno da će premijerska funkcija ostati u okviru SNSD-a. Kao jedno od imena koje bi moglo da se razmatra pomenut je i Igor Dodik, koji je bio šef izbornog štaba i osvojio više od 19.000 glasova u Banjaluci.

Njegov izborni rezultat posebno je značajan jer je u direktnom političkom smislu nadmašio gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji je ranije bio među političarima sa najvećim brojem direktnih glasova u tom gradu.

Ipak, sagovornici su naglasili da za sada nema dovoljno informacija da bi se sa sigurnošću moglo govoriti o tome ko će biti novi predsednik Vlade Republike Srpske.

Marić: HDZ već 20 godina govori o izbornom zakonu

Politička analitičarka Ivana Marić, koja se u program uključila iz Sarajeva, podsetila je da problem izbora hrvatskog člana Predsedništva traje dve decenije.

Ona je navela da je HDZ tokom većeg dela tog perioda bio deo vlasti, ali da pitanje izbornog zakona ipak nije rešeno.

Prema njenoj oceni, sadašnji izborni rezultat pokazuje da hrvatske stranke mogu da izaberu svog kandidata ukoliko postoji dovoljno velika mobilizacija hrvatskog biračkog tela, ali da sistemski problem i dalje postoji.

Marić je navela i mogućnost drugačijeg načina izbora članova Predsedništva, uključujući indirektan izbor u Parlamentarnoj skupštini BiH, ocenjujući da bi takvo rešenje moglo da odgovori na deo problema i presuda koje su se odnosile na izborni sistem.

Euronews Srbija

 

 

Veliko pitanje posle izbora jeste i formiranje vlasti na državnom i federalnom nivou.

Marić je upozorila da nije izvesno da će SDA automatski postati deo buduće državne vlasti, iako je ostvarila najbolji rezultat među bošnjačkim strankama.

Prema njenoj analizi, SNSD i HDZ moraju da pronađu bošnjačkog partnera, a kao važan faktor pojavljuje se Stranka za Bosnu i Hercegovinu, koja je ostvarila značajno bolji rezultat nego na prethodnim izborima.

Ta stranka bi, prema njenoj oceni, mogla da postane „jezičak na vagi“ u pregovorima između različitih političkih blokova.

„Sada su verovatno pregovori, čeka se da se prebroji svaki glas, da svaka ruka se zna, tako da se može matematika izračunati, kome treba koliko glasova“, rekla je Marić.

Posebno pitanje je eventualna saradnja SDA i SDP-a. Marić je ocenila da bi to bila matematički najjednostavnija kombinacija, ali da je problem u tome što je lider SDP-a Nermin Nikšić pred izbore više puta rekao da neće ulaziti u vlast sa SDA.

"Bakir Izetbegović bi u razvijenoj demokratiji već podneo ostavku

Jedna od najdirektnijih ocena u emisiji odnosila se na lidera SDA Bakira Izetbegovića.

Marić je ocenila da je njegov rezultat ozbiljan signal nezadovoljstva birača SDA. Prema njenim rečima, Izetbegović je dobio oko 50.000 glasova manje od same stranke.

„Da su izbori bili u nekoj državi razvijene demokratije, Bakir Izetbegović bi sinoć već podneo ostavku na mesto predsednika“, rekla je Marić.

Ona smatra da Izetbegović pokušava da ostane na čelu stranke tako što će SDA uvesti u vlast, čime bi uspeh u formiranju koalicije mogao da koristi kao argument za ostanak na funkciji.

Istovremeno, Marić je ukazala na postojanje frakcija unutar SDA i nezadovoljstvo delom članstva rukovodstvom stranke.

Kompletnu emisiju Euronews Region pogledajte u video prilogu.

Komentari (0)

Srbija