Politika

Čupić preuzeo funkciju v.d. predsednika Srbije: Koja ovlašćenja sada ima i koliko dugo može da ostane na toj poziciji?

Komentari
Čupić preuzeo funkciju v.d. predsednika Srbije: Koja ovlašćenja sada ima i koliko dugo može da ostane na toj poziciji?
Čupić preuzeo funkciju v.d. predsednika Srbije: Koja ovlašćenja sada ima i koliko dugo može da ostane na toj poziciji? - Copyright Tanjug/Narodna skupština Republike Srbije/Miloš Miškov

veličina teksta

Aa Aa

Novi predsednik Skupštine Srbije Aleksandar Čupić izabran je juče popodne, posle tri dana burne rasprave u srpskom parlamentu i odmah je preuzeo i funkciju vršioca dužnosti predsednika Republike Srbije. Naime, tako će Čupić, pored vođenja srpskog parlamenta, u narednom periodu obavljati i deo najvažnijih dužnosti šefa države.

Podsetimo, ranije danas, Čupić je govorio za Fonet o raspisivanju predsedničkih izbora te naveo da će biti raspisani narednih dana.

"Rok je veoma kratak i izbori treba da budu raspisani do 27. novembra", kazao je Čupić, koji obavlja i funkciju vršioca dužnosti predsednika Srbije.

Čupićeva uloga tako nije samo protokolarna, jer Ustav Srbije predviđa niz konkretnih ovlašćenja koja predsednik parlamenta preuzima kada menja predsednika Republike. Naime, član 120 Ustava Srbije, navodi da predsednika Republike zamenjuje predsednik Narodne skupštine kada mu mandat prestane pre isteka vremena na koje je izabran ili kada je sprečen da obavlja dužnost. Ovu funkciju predsednik parlamenta može da obavlja najduže tri meseca.

Prinskrin/Youtube/ParlamentSrbija

Aleksandar Čupić

Kako je Ana Brnabić postala v.d. predsednika Srbije?

Aleksandar Vučić podneo je ostavku na funkciju predsednika Republike 27. septembra 2026. godine. Obratio se javnosti te najavio je da će narednog dana dužnost predati tadašnjoj predsednici Narodne skupštine Ani Brnabić, koja će, u skladu sa Ustavom, preuzeti funkciju vršioca dužnosti predsednika države.

Primopredaja je obavljena 28. septembra u Predsedništvu Srbije. Brnabić je tako preuzela privremeno obavljanje predsedničke funkcije, a pravni osnov za to bio je član 120 Ustava Srbije.

TANJUG/ NARODNA SKUPŠTINA SRBIJE/ MILOŠ MIŠKOV

Ana Brnabić

Na konstitutivnoj sednici novog saziva Narodne skupštine, 19. novembra 2026. godine, za predsednika parlamenta izabran je Aleksandar Čupić. Njegovim izborom na tu funkciju prestala je mogućnost da Ana Brnabić nastavi da obavlja dužnost v.d. predsednika Republike, koju je po Ustavu preuzeo novi predsednik Skupštine.

Koja ovlašćenja Čupić sada ima?

Po Ustavu Srbije, kao vršilac dužnosti predsednika Republike, Čupić preuzima niz nadležnosti koje Ustav inače poverava šefu države. Pre svega, ovlašćen je da predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, kao i da prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika.

Jedno od njegovih važnih ovlašćenja odnosi se i na politički život u zemlji - može da predloži Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, odnosno mandatara za sastav nove Vlade.

Čupić, takođe, preuzima nadležnosti predsednika Republike u oblasti odbrane i funkciju vrhovnog komandanta Vojske Srbije. To znači da u okviru ustavnog i zakonskog sistema odbrane ima ovlašćenja koja pripadaju šefu države.

Pored toga, može da raspiše izbore za Narodnu skupštinu, u skladu sa ustavnim uslovima.

Mora da proglasi svaki izglasani zakon

Među važnim obavezama v.d. predsednika Republike jeste i proglašavanje zakona.

Za razliku od predsednika Republike sa punim mandatom, koji može da vrati izglasani zakon Narodnoj skupštini na ponovno odlučivanje, predsednik parlamenta koji privremeno zamenjuje šefa države nema tu mogućnost.

On je dužan da svaki izglasani zakon proglasi ukazom.

Takođe, obavezan je da raspusti Narodnu skupštinu u svim slučajevima u kojima Ustav propisuje da je to dužnost predsednika Republike.

Šta ako dođe do vanrednog ili ratnog stanja?

Ustav predviđa i posebnu ulogu predsednika Narodne skupštine u vanrednim okolnostima, kada parlament nije u mogućnosti da se sastane. Tada, odluku o proglašenju vanrednog stanja zajedno donose predsednik Republike, predsednik Narodne skupštine i predsednik Vlade, pod uslovima propisanim Ustavom.

Isti državni funkcioneri zajedno donose i odluku o proglašenju ratnog stanja, dok mere odstupanja od Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava takođe utvrđuju zajednički.

To znači da Čupić, kao v.d. predsednika Republike, ima važnu ulogu i u odlučivanju u slučaju ozbiljnih državnih i bezbednosnih kriza. Ove odluke, međutim, ne može da donosi samostalno,. navodi se na portalu Narodna skupštine Srbije.

Kada moraju da budu raspisani predsednički izbori?

Čupićeva funkcija v.d. predsednika Republike vremenski je ograničena, a rok za izbor novog šefa države propisan je članom 120 Ustava Srbije. Kako se navodi u toj odredbi, predsednik Narodne skupštine dužan je da raspiše izbore za predsednika Republike tako da se oni održe najkasnije tri meseca od prestanka mandata prethodnog predsednika.

Važno je naglasiti da se ovaj rok ne računa od dana kada je Čupić izabran za predsednika parlamenta, već od dana prestanka mandata Aleksandra Vučića.

Prema Zakonu o predsedniku Republike, mandat predsednika prestaje kada Skupština Srbije primi obaveštenje o njegovoj ostavci. Zbog toga je za precizno utvrđivanje krajnjeg roka važan datum kada je Skupština zvanično primila Vučićevo obaveštenje, a ne samo datum kada je ostavka javno saopštena.

Izbore raspisuje predsednik Narodne skupštine, a od dana raspisivanja do dana glasanja mora da prođe najmanje 30, a najviše 60 dana. Ako se desi da nijedan kandidat ne osvoji većinu glasova u prvom krugu, održava se drugi krug u kojem učestvuju dva kandidata sa najvećim brojem glasova.

S obzirom na to da je primopredaja predsedničke dužnosti obavljena 28. septembra 2026. godine, ukoliko je tog dana Narodna skupština primila i zvanično obaveštenje o ostavci, krajnji rok za održavanje predsedničkih izbora bio bi 27. decembar 2026. godine.

Čupić tako, pored redovnih obaveza predsednika parlamenta, privremeno preuzima i značajan deo nadležnosti šefa države. Njegova funkcija traje do izbora novog predsednika, uz ustavno ograničenje od najduže tri meseca.

Komentari (0)

Srbija