Politika

Rađanje novog partijskog sistema u Srbiji: Emisija Despot Stefan o posledicama izbora i ulozi tradicionalnih stranaka

Komentari
Rađanje novog partijskog sistema u Srbiji: Emisija Despot Stefan o posledicama izbora i ulozi tradicionalnih stranaka
Rađanje novog partijskog sistema u Srbiji: Emisija Despot Stefan o posledicama izbora i ulozi tradicionalnih stranaka - Copyright FoNet/Zoran Drekalović

veličina teksta

Aa Aa

Rezultati izbora u Srbiji predstavljaju početak rađanja novog partijskog sistema, dok su tradicionalne političke stranke pokazale da više nemaju podršku kakvu su imale ranije, ocenjeno je u emisiji „Despot Stefan“, koju uređuju Despot Kovačević i Stefan Surlić. Govoreći o izbornoj pobedi Studentske liste, Kovačević je naveo da su visoka izlaznost i rezultat te liste pokazatelji dubokih promena na političkoj sceni, kao i krize postojećih političkih partija.

Na pitanje Stefana Surlića da li se očekivao ovakav izborni rezultat, s obzirom na brojna istraživanja javnog mnjenja i predizborne procene, Kovačević je odgovorio da je izlaznost bila izuzetno visoka.

Euronews Srbija

„To je jedna velika izlaznost, jedan praznik demokratije i, ja bih rekao, na najlegitimniji način izabrana vlast“, rekao je Kovačević.

On je ocenio da su izbori pokazali da su i stranke vlasti i tradicionalne opozicione partije izgubile značajan deo političke podrške, uz napomenu da je jedna stranka iz dosadašnje vlasti, uslovno rečeno, uspela da opstane.

Prema njegovim rečima, rezultat izbora može se politikološki tumačiti kao početak stvaranja novog partijskog sistema, a ne samo kao promena odnosa snaga unutar postojećeg.

„Ovo čak nije ni promena u partijskom sistemu, pa smo imali sistem sa predominantnom partijom, ovo je rađanje novog partijskog sistema“, istakao je Kovačević.

SPS prvi put ostao van parlamenta

Govoreći o budućnosti Socijalističke partije Srbije (SPS), koja nije prešla izborni cenzus, Kovačević je podsetio da je ta stranka preživela političke promene nakon 5. oktobra 2000. godine, ali da je tada na narednim parlamentarnim izborima izgubila veliki broj glasova.

Ovoga puta, kako je naveo, SPS nije uspeo da uđe u parlament, što vidi kao važan pokazatelj promene političkog sistema.

„Ovo je prvi put, od 1990. pa i od raspada Jugoslavije, da jedna partija koja je nasledila Savez komunista nije ušla u parlament“, rekao je Kovačević.

Euronews Srbija

 

Dodao je da se rezultat SPS-a ne može objasniti samo odlaskom ili isključivanjem Branka Ružića, već da je reč o više faktora. Kako je naveo, stranka bi trebalo da razmotri i pitanje da li bi ostvarila drugačiji rezultat da je Ružić ostao u njenim redovima.

Kovačević smatra da je smena generacija u politici važna za demokratiju, jer omogućava pojavu novih političkih aktera i smanjuje dominaciju stranaka koje su decenijama oblikovale političku scenu.

„Političke partije, po mom sudu, treba da propadaju na izborima kada građani kažu: ‘Niste više politička partija koju želimo da biramo’“, poručio je on.

Kriza tradicionalnih političkih partija

Kovačević je ocenio da su i druge stranke koje su ranije bile deo opozicionih koalicija doživele ozbiljan izborni poraz. Kao primer naveo je Evropsku Srbiju i Autentičnu desnicu, za koju je rekao da je osvojila znatno manje glasova nego što su najavljivala pojedina istraživanja javnog mnjenja.

Prema njegovim rečima, izborni rezultat pokazao je da tradicionalne partije više nemaju podršku na koju su ranije računale, dok se otvara prostor za nastanak novih političkih organizacija.

„Mi imamo krizu političkih partija. Nismo jedini, to je jedan globalni talas, ali smo možda paradigmatski primer kako to izgleda“, naveo je Kovačević.

Euronews Srbija

 

On je ukazao na to da se političke partije ne mogu posmatrati samo kroz njihovo formalno postojanje, već i kroz ukorenjenost u društvu, koherentnost, organizaciju i sposobnost da funkcionišu kao institucije.

Kao primer problema u funkcionisanju tradicionalnih stranaka naveo je i Srpsku naprednu stranku, uz ocenu da je Aleksandar Vučić imao dominantan uticaj na donošenje političkih odluka, čak i u periodu kada nije bio predsednik stranke.

Zašto je studentski pokret uspeo?

Surlić je tokom razgovora ukazao na razliku između studentskog organizovanja i pokušaja vlasti da kroz Pokret za narod i državu ponudi novi politički format. Dok taj pokret, prema njegovoj oceni, nije ostvario očekivani politički učinak, Studentska lista uspela je da mobiliše birače i ostvari izborni rezultat.

Kovačević je objasnio da studentska lista, iako nije politička partija u formalnopravnom smislu, može da se posmatra kao politička organizacija jer učestvuje na izborima, bori se za vlast i predstavlja interese građana u institucijama.

„Ovo nije bila partijska organizacija, ovo je bio potpuno drugačiji model političkog organizovanja, a možda upravo zbog toga i jako uspešan, jer je potpuno mimo šablona“, rekao je Kovačević.

FoNet/Zoran Drekalović

 

On je dodao da je značajan deo ljudi okupljenih oko Studentske liste ranije bio izvan aktivnog političkog života, navodeći da među njima ima i veliki broj doktora nauka.

Prema njegovoj oceni, upravo činjenica da se pojavila organizacija koja nije nastala cepanjem neke od postojećih stranaka predstavlja važnu novinu na političkoj sceni Srbije.

Kovačević je istakao da će naredni period pokazati kako će se Studentska lista organizovati i da li će izborna pobeda dovesti do stvaranja novih političkih struktura. Ipak, ocenio je da su izbori već ukazali na duboku promenu u odnosu građana prema tradicionalnim partijama i na prostor za drugačije modele političkog organizovanja.

Kompletnu emisiju pogledajte u video prilogu na početku teksta.

Bonus video:

Komentari (0)

Srbija