Novi saziv Skupštine Srbije počeo uz polemike: Da li će parlament biti mesto dijaloga ili nastavak političkih sukoba?
Komentari
Novi saziv Narodne skupštine Srbije počeo je rad u atmosferi oštrih političkih polemika, uz međusobne optužbe, sporenja oko kandidata za predsednika parlamenta i incident ispred skupštinskog zdanja. Dok se od poslanika očekuje da političke sukobe sa ulica i izvaninstitucionalnog prostora prenesu u institucije, ostaje pitanje da li će parlament postati mesto dijaloga ili će se nastaviti praksa u kojoj se skupštinska govornica koristi pre svega za politička obraćanja biračima. Sagovornici Euronews Srbija, advokatica i narodna poslanica prethodnog saziva Jelena Pavlović i politički analitičar Uroš Piper, saglasni su da su promene neophodne, ali upozoravaju na različite probleme koji bi mogli da obeleže rad novog parlamenta.
Konstitutivna sednica 15. saziva Narodne skupštine nastavljena je danas u 10 časova, a na dnevnom redu bio je izbor predsednika parlamenta. Prethodnog dana verifikovani su mandati narodnih poslanika, položene su zakletve i formirane poslaničke grupe. Za predsednika Skupštine predloženi su Stojan Radenović, kandidat poslaničke grupe "Srbija pobeđuje", i Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste.
Predlog za izbor Radenovića obrazlagao je Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje", koji je govorio gotovo sat i 45 minuta. Istakao je da je Radenović, kao naučnik i profesor, dovoljno strpljiv i tolerantan za funkciju predsednika parlamenta, dok je istovremeno kritikovao odnos političkih protivnika prema njegovoj kandidaturi.
Na njegovo izlaganje reagovao je šef poslaničke grupe Studentske liste Jovo Bakić, pozivajući se na član 106 Poslovnika o radu Narodne skupštine. Ocenio je da je Vučić veći deo vremena govorio o temama koje nisu bile neposredno povezane sa tačkom dnevnog reda i da predsedavajući nije reagovao na kršenje skupštinskih pravila.
Studentska lista kandidovala je Aleksandra Čupića, docenta Saobraćajnog fakulteta. Obrazlažući predlog, poslanik Jugoslav Gašić istakao je njegove lične i profesionalne osobine, uključujući staloženost, sposobnost za dijalog i spremnost da sasluša drugačije stavove.
U raspravu se uključio i poslanik SNS Milenko Jovanov, koji je uporedio naučne reference dvojice kandidata, navodeći da Stojan Radenović ima Hiršov indeks 64, dok Čupić, prema njegovim rečima, ima četiri.
Političke tenzije bile su vidljive i pre početka zasedanja. Pristalice Studentske liste okupile su se u Pionirskom parku, gde su pružile podršku novoizabranim poslanicima, dok su pojedine opozicione poslanike dočekale zvižducima. Atmosfera je dodatno zaoštrena incidentom u kojem je glumica i poslanica Lidija Vukićević polivena jogurtom prilikom ulaska u zgradu parlamenta.
"Poslovnik mora hitno da se menja"
Pavlović smatra da novi saziv ima priliku da prekine praksu koja je, prema njenoj oceni, prethodnih godina narušavala dostojanstvo Narodne skupštine. Kao posebno važan zadatak izdvaja promenu Poslovnika, odnosno pravila koja uređuju tok sednica, raspodelu vremena za raspravu i mogućnost poslanika da učestvuju u radu parlamenta.
Ona podseća da je i konstitutivna sednica prethodnog saziva bila obeležena prekidima, transparentima i polaganjem zakletve u holu parlamenta, ocenjujući da takva atmosfera ne odgovara značaju institucije.
Euronews Srbija
"Nadam se da će se to izmeniti u 15. sazivu. To što je bilo u 14. sazivu je zaista bilo krajnje nedostojno Narodne skupštine. Naš, isto, prva sednica je prekinuta. Deo poslanika opozicije je odlučio da i zakletvu polaže u holu Narodne skupštine. Pre toga su bili transparenti i sa strane pozicije i sa strane dela opozicije“, rekla je Pavlović.
Kada je reč o incidentu ispred parlamenta, Pavlović smatra da je reč o izolovanom događaju koji bi trebalo adekvatno sankcionisati. Ipak, kao jedan od ključnih problema u radu parlamenta izdvaja način na koji se koristi pravo na obraćanje, posebno mogućnost da predlagači i pojedini funkcioneri govore neograničeno. Kao primer navela je Vučićevo izlaganje tokom predstavljanja kandidata za predsednika Skupštine, ocenjujući da je veliki deo govora bio posvećen temama koje nisu bile u neposrednoj vezi sa predlogom.
"Mi imamo pravila koja predviđaju da predlagač ima neograničeno pravo da govori. I tako smo juče imali da se na temu predlaganja ko će da bude predsedavajući Narodne skupštine drži govor od sat i 40 minuta, od čega su svega tri minuta na tu temu. To predstavlja ozbiljnu zloupotrebu instituta Narodne skupštine i to je bila praksa već 20 godina", navela je Pavlović.
Prema njenim rečima, problem je i u tome što je vreme za raspravu ograničeno, dok pojedini učesnici sednice imaju mogućnost da se obraćaju bez vremenskog ograničenja. Smatra da bi svaki narodni poslanik trebalo da dobije mogućnost da govori o svakoj tački dnevnog reda, bez obzira na to da li pripada poslaničkoj grupi ili je samostalni poslanik.
Pavlović je ukazala i na iskustvo iz perioda kada je bila samostalna narodna poslanica, navodeći da je mogućnost obraćanja bila izrazito ograničena. Ocenila je da takva pravila obesmišljavaju parlamentarnu raspravu i otežavaju kontrolnu ulogu Skupštine. Dodala je da bi volela da na čelu poslaničke grupe SNS bude neko drugi, a ne Aleksandar Vučić, jer smatra da je Srbiji potreban drugačiji pristup političkom dijalogu i rešavanju problema.
"Odgovornost za smirivanje tenzija prvenstveno je na vlasti"
Piper ocenjuje da je važno što se politički sukobi, koji su se prethodnih nedelja odvijali i izvan institucija, sada formalno sele u skupštinske klupe. Ipak, upozorava da samo ubrzavanje skupštinskog rada ne znači nužno i unapređenje demokratije. Prema njegovoj oceni, ograničavanje vremena za raspravu pod izgovorom efikasnosti moglo bi dodatno da oslabi položaj opozicije i mogućnost parlamentarne kontrole vlasti.
Euronews Srbija
"Najvažnije za pitanje demokratije nije čak ni ubrzanje skupštinskog rada. Mi smo, kao što je rekla vaša gošća koja je pre mene govorila, imali, nažalost, u prethodnom periodu i ubrzanja rada kada se sve tačke dnevnog reda stave, 68 tačaka koje su na dnevnom redu, stave u jednu tačku, i onda se ubrza to u smislu da poslanici imaju malo vremena da govore. To ni za demokratiju nije dobro", rekao je Piper.
On smatra da je odgovornost za smirivanje političkih tenzija sada prvenstveno na vlasti i da bi jedan od prvih koraka trebalo da bude brzo formiranje nove vlade. Podsetio je da je od izbora prošlo nekoliko nedelja i da bi vlast trebalo da preuzme punu odgovornost za naredni period.
"Glavna odgovornost za smirivanje tenzija je sada na vlasti. I prvi korak ka tome bi trebalo da bude, ja bih očekivao da oni bukvalno kažu: mi zakazujemo sednicu o izboru vlade za sedam do deset dana. Prošlo je već tri nedelje od izbora, oni imaju svoje ljude. Odmah na izbor vlade, odmah da se preuzme odgovornost“, ocenio je Piper.
Da li će opozicija biti zastupljena u skupštinskim odborima?
Jedno od pitanja koje bi moglo dodatno da optereti odnose u novom sazivu jeste raspodela funkcija u skupštinskim odborima i potpredsedničkih mesta. Nakon što je Jovo Bakić najavio da predstavnici političkih protivnika Studentske liste neće biti zastupljeni u skupštinskim odborima, otvorena je i dilema o položaju nacionalnih manjina koje nisu deo te liste.
Euronews Srbija
Piper smatra da bi takav pristup predstavljao odstupanje od parlamentarne prakse koja postoji od uvođenja višestranačkog sistema u Srbiji. Podseća da su i nakon političkih promena 2000. godine predstavnici stranaka koje su izgubile vlast zadržali mesta u skupštinskim telima, kao i da je slična praksa nastavljena i nakon kasnijih promena vlasti.
"To je prekidanje prakse koja je postojala od uvođenja višestranačkog sistema. Vi ste imali, setimo se 5. oktobra, neki ljudi su iz tadašnje vlasti koja je bila do 5. oktobra završili pred Međunarodnim krivičnim sudovima, krivi ili ne krivi, uopšte neću da ulazim u to. Pa niko nije rekao posle 5. oktobra, kad je konstituisan parlament, SPS ne može da dobije svoja mesta", istakao je Piper.
Dodaje da je reč o standardu koji je, kako navodi, opstajao tokom tri i po decenije višestranačkog sistema i da bi njegovo ukidanje moglo da bude loša poruka o odnosu većine prema političkoj manjini.
"Ukida se standard koji je postojao 36 godina. A znate kako, ako ukidate nešto što niko pre vas nije ukinuo, to definitivno, u kojoj god sferi života da govorimo, a nešto gde je bio zastupljen i neko ko je vaš politički protivnik, to ne ide na dobro", ocenio je Piper.
Ipak, smatra da još postoji prostor da se takva odluka promeni i da se nastavi praksa uključivanja opozicije u rad skupštinskih tela.
Detaljnije pogledajte u videu u tekstu.
Bonus video:
Komentari (0)