Fokus

Đulić Banović: Vrhovni sud Bolsonara označio kao inspiratora napada na vladine zgrade 2023. godine

Komentari
Euronews Serbia

Autor: Euronews Srbija

12/09/2025

-

12:13

veličina teksta

Aa Aa

Urednica Euronews Srbija Nataša Đulić Banović analizirala je naslovne strane dnevnih novina, uključujući presudu bivšem brazilskom predsedniku Žairu Bolsonaru, osuđenom na 27 godina zatvora zbog planiranja vojnog puča 2023. godine. Đulić Banović je za Euronews Srbija rekla da je ova istorijska presuda, doneta odlukom četiri od pet sudija Vrhovnog suda, izazvala velike tenzije u Brazilu, sa očekivanim protestima i političkim implikacijama za izbore 2026. godine.

S druge strane, američki zvaničnici, uključujući predsednika SAD Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija, oštro su kritikovali proces.

Prema presudi, ističe Đulić Banović, Bolsonaro je inspirator događaja iz 2023. godine kada su demonstranti napali vladine zgrade u Braziliji.

"Imamo panel Vrhovnog suda, u ovom slučaju njih ima 11, ali ovde je odlučivao panel od pet sudija. I već je juče bilo jasno negde po našem vremenu oko 21 časa da je Bolsonaro osuđen, jer se troje sudija već izjasnilo da smatra da je kriv, da je on zapravo bio kolovođa onog što se dešavalo. Dakle niko ga ne krivi da je on došao i poveo ljude u napad na Savezne vladine zgrade u Braziliji 2023., ali da je bio na neki način inspirator", rekla je Đulić Banović i dodala:

"I znalo se već da će biti osuđen. Jutros smo čuli da i četvrti od tih pet sudija takođe smatra da je on kriv i ovo je zaista jedna velika istorijska presuda. On je dobio 27 godina zatvora. Maksimalna kazna je bila 43 godine. Niko nije ni verovao da će zaista to i da bude presuda. Između ostalog, on ima 70 godina. Sada je i pitanje, i zato što je on bivši predsednik, kako će on odslužiti tu svoju kaznu. Verovatno će se advokati sada i žaliti ili makar tražiti da tu kaznu odsluži u kućnom pritvoru", rekla je Đulić Banović.

Pored Bolsonara osuđeno i sedam drugih osoba

Brazilska federalna policija ukazuje na to da je tadašnji predsednik planirao, preduzimao akcije i imao direktnu i efektivnu kontrolu nad radnjama koje je izvršila kriminalna organizacija koja je nastala da sprovede državni udar.

Oni su zaplenili laptop potpukovnika Maura Sida koji je imao PowerPoint prezentaciju sa svim planovima

Đulić Banović objašnjava da je presuda posledica straha od povratka Brazila u autokratiju, s obzirom na istoriju vojnih diktatura i Bolsonarovo osporavanje izbornih rezultata.

"Ja sam pretpostavila da postoje neki dokazi i da se na osnovu tih dokaza i reagovalo, ali je suština da se bez obzira što je Brazil jedna od tih latinoameričkih zemalja koja je bila pod vojnom diktaturom, na žalost u Latinskoj Americi se često dešavalo da vojna hunta dođe na vlast, u tom momentu smatralo se da je Brazil vrlo blizu toga da ponovo skrene u autokratiju, u jedan autoritarni režim", rekla je Đulić Banović i dodala:

Tanjug/AP/Eraldo Peres

 

"Postojala je strašna atmosfera tenzija posle tih izbora. Prvo je bila informacija da Bolsonaro neće da prihvati rezultate. To je nešto što je i Tramp radio pred ove izbore, pa se ispostavilo da nije morao da igra na tu kartu. Dakle, Bolsonaro je dovodio u pitanje sam proces glasanja i mnogi su se pitali ako pobedi Lula da Silva, kao što se na kraju desilo, šta će biti posle. Hoćemo li doći u neke građanske nemire, sukobe na ulicama, šta će se desiti. Jedan broj tih njegovih pristalica je na kraju upao u ove savezne zgrade", rekla je Đulić Banović.

Ona ističe da su, pored Bolsonara, osuđeni i bivši šef obaveštajnih službi, ministri i vojna lica za pokušaj urušavanja demokratije.

"Takođe je važno što nije on sam osuđen, ovde ima još sedam osoba. Tu imamo i bivšeg šefa obaveštajnih službi, imamo neke ministre, imamo vojna lica. I upravo u tom kontekstu, jedan bivši predsednik koji je želeo, kako oni smatraju, da potkopa demokratski proces, pa i vojna lica koja su u nekim decenijama brazilske istorije bila vrlo važna i preuzimala vlast u ovoj zemlji. Dakle, oni su svi osuđeni zapravo za pokušaj urušavanja demokratije", rekla je Đulić Banović.

"Mnogi su pričali da je Lula Da Silva pušten iz zatvora baš na vreme da se kandiduje"

Mnogi analitičari i stručnjaci ovaj slučaj iz Brazila dovode u vezu sa nedavnim hapšenjima ekstremne desnice po celom svetuĐulić Banović odbija povezivanje presude sa hapšenjima ekstremne desnice globalno, ističući specifičnosti svake zemlje.

"Bojim se da su to malo teorije zavere. Među tim ljudima se spominje i (bivši filipinski predsednik Rodrigo) Duterte. Treba se setiti kako je on sprovodio tu svoju politiku na Filipinima. Sprovodio je i politiku koja je smatrala da treba rešiti problem droge tako što će ubiti sve ljude koji se time bave. Prosto su drugačije situacije. Francuska je, na primer, drugačija stvar. Tu je vrlo veliko pitanje da li je to politički instruisan proces ili ne", kaže ona i dodaje:

"Ono što znam jeste da Francuzi nikad ništa ne bi radili bez dokaza. Tako da, ako postoje neki dokazi protiv Marin Le Pen da je proneverila određeni novac i tako dalje, dokazi postoje. E sad, da li su oni upotrebljeni da bi ona bila sklonjena sa političke scene? O tome sad možemo da debatujemo. Nisam sigurna da uvek treba sve da povezujemo, posebno kad su ovako različite države u pitanju", rekla je Đulić Banović.

Tanjug/AP/Richard Drew

 

Ona pominje i da je sadašnji predsednik Lula da Silva bio u zatvoru zbog korupcije pre kandidature, što izaziva spekulacije.

"S druge strane, treba se setiti da je sadašnji predsednik Brazila, Lula da Silva, pre nego što je postao ponovo predsednik i uopšte se kandidovao, bio u zatvoru zbog korupcije. Žair Bolsonaro je došao na vlast pošto je upravo otkrivena korupcija u njegovoj (Da Silvinoj) vlasti, u njegovoj vladi. I on je na kraju završio u zatvoru i mnogi su tada pričali da je vrlo zanimljivo da je baš u pravom trenutku nekako pušten, pomilovan i uspeo da se kandiduje. Možemo da razmišljamo da li je to sa nekom namerom ili ne, ali uvek mislim da su to različite države, da imaju svoje karakteristike", rekla je Đulić Banović.

"Vrlo moguće da se energija usmeri na izbore 2026. godine"

Nataša Đulić Banović očekuje proteste Bolsonarovih pristalica, ali smatra da će politička energija biti usmerena na izbore 2026. godine.

"Čini mi se da je nešto moglo da se desi da bi se već desilo do ovog jutra. Videćemo, naravno. Ja mislim da će biti protesta, jer to je uobičajeno i sasvim logično. Ali da će u stvari glavna stvar biti sledeći izbori koji treba da se održe sledeće godine. Nije to tako daleko. Tako da, Žairu Bolsonaro je prethodno već u jednom od suđenja zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine", kaže ona i dodaje:

"Ovde je sad uz ovu kaznu rečeno je da ne može da se bavi politikom do 2033. godine. Ali svejedno, on je govorio da želi da izabere svog naslednika iz ove političke opcije, koji će se kandidovati na izborima 2026. Tako da je vrlo moguće da se neka energija, koja bi se možda istrošila na protestima ili problemima koji bi nastali i sukobima, usmeri na to da, uslovno rečeno, kandidat blizak ovakvoj politici pobedi na narednim izborima", rekla je Đulić Banović.

Reakcije Trampa i pritisak u vezi sa presudom

Pre same presude, Tramp je čitav slučaj nazvao lovom na veštice.

"Rekao je da se baš iznenadio, i da su to i njemu hteli da urade pa nisu uspeli, dakle on to poredi. On nije imao neke dramatične izjave, verovatno i zato što se mnogo drugih stvari dešava. Američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da on misli da je ovo jako loše i da će američka administracija da reaguje. Što je, naravno, odmah izazvalo reakcije iz Brazila - zašto bi američka administracija reagovala na nešto što je zapravo suvereno pitanje jedne zemlje", rekla je Đulić Banović.

Tanjug AP/Evan Vucci

 

Ona ističe da su osam sudija Vrhovnog suda pod američkim sankcijama, uključujući zabranu putovanja glavnom sudiji.

"Podsetiću da je upravo zbog Žaira Bolsonara, a bar tako je predstavljeno, a ne iz nekih drugih razloga, odrezane su one visoke carine Brazilu kao Indiji 50 odsto. Pitanje je šta sve tim carinama Tramp postiže u kojoj državi", kaže ona i dodaje:

"Ne samo to, od članova Vrhovnog suda, kojih ima 11, njih osmoro ne može da putuje u Ameriku. Stavljena im je zabrana putovanja, a glavni sudija koji nadgleda ceo proces od ovih 11, on je i pod američkim sankcijama. I finansijskim i raznim drugim. Tako da su oni prilično platili to što nisu hteli da prihvate ideje američke administracije kako ovo suđenje Bolsonaro treba da se okonča. Ko zna, možda je i to imalo dosta uloge u svemu što smo noćas čuli i videli“, rekla je Đulić Banović.

Gostovanje urednice Nataše Đulić Banović u celosti pogledajte u video prilogu.

Komentari (0)

Svet