Fokus

Koji zakon uređuje plovidbu? Može li Iran legalno da uvede takse za prolazak kroz Ormuski moreuz

Komentari
Koji zakon uređuje plovidbu? Može li Iran legalno da uvede takse za prolazak kroz Ormuski moreuz
Tanjug/AP/Altaf Qadri - Copyright Tanjug/AP/Altaf Qadri

Autor: Reuters

16/04/2026

-

19:25

veličina teksta

Aa Aa

Teheran je nastojao da učvrsti svoju kontrolu nad Ormuskim moreuzom uvođenjem taksi za brodove, kako bi im garantovao bezbedan prolaz, u saradnji sa Iranskom revolucionarnom gardom. Ormuski moreuz je morski prolaz koji povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i nalazi se u teritorijalnim vodama Irana i Omana. On predstavlja jedan od najvažnijih svetskih pomorskih pravaca za transport energije.

Kroz njega prolazi oko 20% svetske nafte, što ga čini ključnom tačkom za globalno snabdevanje energijom.

Plovni put dugačak je oko 104 milje (167 km). Njegova širina varira, a na najužem delu obezbeđuje kanale široke po 2 milje za ulazni i izlazni saobraćaj, razdvojene zaštitnom zonom od 2 milje.

Iran je faktički zatvorio moreuz nakon američko-izraelskih udara na zemlju i zatražio pravo da naplaćuje takse kao uslov za okončanje rata. Status eventualne naplate taksi za sada nije moguće odmah potvrditi, prenosi Reuters

Koji zakon uređuje plovidbu kroz moreuz?

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS), usvojena 1982. godine, a na snazi od 1994, predstavlja ključni pravni okvir.

Član 38 predviđa pravo brodova na nesmetan "tranzitni prolaz“ kroz više od 100 moreuza širom sveta, uključujući i Ormuski moreuz.

Ugovor dozvoljava državi koja se graniči sa moreuzom da uređuje plovidbu unutar svog "teritorijalnog mora“, do 12 nautičkih milja od obale, ali je dužna da omogući "neškodljiv prolaz“.

Credit: Christian Ohde / imageBROKER / Profimedia

 

Prolaz se smatra neškodljivim ako ne ugrožava mir, javni poredak i bezbednost države. Vojne aktivnosti, ozbiljno zagađenje, špijunaža i ribolov nisu dozvoljeni. Ovaj koncept neškodljivog prolaza bio je ključan u presudi Međunarodnog suda pravde iz 1949. godine u slučaju Krfskog kanala, duž obala Albanije i Grčke.

Približno 170 država i Evropska unija ratifikovale su Konvenciju o pravu mora (UNCLOS). Iran i Sjedinjene Američke Države to nisu učinile. Time se otvara pitanje da li su pravila Konvencije o slobodi pomorske plovidbe postala deo običajnog međunarodnog prava ili obavezuju samo države koje su je ratifikovale.

Stručnjaci smatraju da je UNCLOS postao, ili se uopšteno posmatra kao, deo običajnog međunarodnog prava. Ipak, neke države koje ga nisu ratifikovale mogu tvrditi da nisu dužne da ga poštuju, jer su mu se dosledno i uporno protivile. Iran tvrdi da je iznosio takve prigovore, dok Sjedinjene Američke Države osporavaju njegovo pravo da naplaćuje takse.

Komentari (0)

Svet