Dojče Bank označila 582 miliona dolara sumnjivih uplata povezanih sa Epstinom: Na spisku žene i milijarderi
Komentari
Procurela dokumenta Dojče Bank otkrivaju da je nemačka banka označila približno 582 miliona dolara sumnjivih transakcija povezanih sa Džefrijem Epstinom, što je više nego dvostruko od iznosa koji su prethodno identifikovali istražitelji američkog Senata. Međunarodni konzorcijum medija objavio je u utorak opsežno istraživanje koje donosi i nove detalje o poslovanju banke sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i ruskim oligarsima.
U istraživanju pod nazivom "Inside Deutsche Bank" učestvovalo je više od 200 novinara iz različitih međunarodnih medija, uključujući "New York Times" i "Financial Times". Oni su analizirali 15 miliona procurelih dokumenata Deutsche Bank, među kojima su interna elektronska prepiska, izveštaji o kontroli poslovanja i finansijska dokumentacija.
Prema pisanju "Financial Timesa", Dojče Bank je 2019. godine američkim vlastima podnela 21 prijavu sumnjivih aktivnosti, u kojima je označeno 3.200 transakcija povezanih sa Epstinom i kompanijama koje su bile povezane sa njim. Njihova ukupna vrednost iznosila je oko 582 miliona dolara.
Među sumnjivim transakcijama bile su isplate ženama, transferi preko fiktivnih kompanija, moguće zloupotrebe dobrotvornih donacija, kao i uplate milijardera povezanih sa Epstinom, uključujući Leona Bleka i Glena Dabina.
Iznos od 582 miliona dolara više je nego dvostruko veći od 250 miliona dolara sumnjivih bankarskih transfera povezanih sa Epstinom, koje je senator Ron Vajden, demokrata iz Oregona, identifikovao u istrazi objavljenoj u avgustu. Razlika je delimično posledica toga što je interna provera Deutsche Bank obuhvatila i čekove i transakcije koje su uključivale druge banke.
Procurela dokumentacija otkrila je i da je Dojče Bank 2017. godine slučajno dostavila Trampove poreske prijave eksternom računovođi, kao i da je nastavila poslovanje sa ruskim oligarsima uprkos upozorenjima o sankcijama i rizicima u vezi sa poštovanjem propisa.
U saopštenju povodom objavljenih informacija, banka je navela da se slučajevi koji su ponovo u fokusu javnosti odnose na događaje od pre mnogo godina, a neki čak i od pre dve decenije. Istakla je da je pod rukovodstvom Kristijana Zivinga prošla kroz suštinsku transformaciju, značajno ulagala u unapređenje sistema kontrole i obnovila održivu profitabilnost. Kao dokaz za to navela je rekordne profite ostvarene 2025. godine i tokom poslednjih nekoliko kvartala.
Epstin je postao klijent Dojče Bank 2013. godine, iako je pet godina ranije bio osuđen zbog traženja seksualnih usluga od maloletnice. Prema pisanju "Financial Timesa", banka je ignorisala više internih upozorenja o njemu i tek u decembru 2018. obavestila ga da prekida poslovni odnos, nakon što je ponovo pojačana pažnja javnosti zbog njegovog seksualnog zlostavljanja mladih žena.
Južnoafrički medij "Financial Mail", koji je deo konzorcijuma uključenog u istraživanje, objavio je da je Deutsche Bank zatvorila Epstinova dva preostala računa tek tri dana nakon njegovog hapšenja u julu 2019. godine.
Tanjug/AP/Michael Buholzer/Keystone
Naknadna interna istraga identifikovala je najmanje 112 visokorizičnih transakcija. Istražitelji su ispitivali i moguće veze sa seksualnim zlostavljanjem maloletnika na Epstinovom ranču Zoro u Novom Meksiku, kao i sumnje na pranje novca preko njegove dobrotvorne organizacije Gratitude America.
Istraga "Financial Maila" otkrila je i internu elektronsku prepisku u kojoj je Gislajn Maksvel opisana kao navodna saučesnica u Epstinovim nezakonitim aktivnostima. Uprkos tome, banka je dozvolila da se nastavi aranžman sa jednim od Epstinovih fondova, u kojem je Maksvel bila navedena kao korisnica, piše Forbes.
Dokumenta koja je pregledao "Financial Times" pokazuju da je poslovni odnos sa Epstinom Deutsche Bank donosio oko milion dolara godišnjeg prihoda sektoru upravljanja imovinom između 2015. i 2018. godine. To je bilo znatno manje od dva do četiri miliona dolara godišnjeg prihoda koliko je banka prvobitno očekivala.
Bonus video:
Komentari (0)