Fokus

"Evropa je najveći gubitnik": Šta donosi susret Putina, Sija i Trampa-novu podelu sveta ili postavljanje crvenih linija

Komentari
"Evropa je najveći gubitnik": Šta donosi susret Putina, Sija i Trampa-novu podelu sveta ili postavljanje crvenih linija
"Evropa je najveći gubitnik": Šta donosi susret Putina, Sija i Trampa-novu podelu sveta ili postavljanje crvenih linija - Copyright Tanjug/AP/Win McNamee

veličina teksta

Aa Aa

Susret lidera Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država ne može se porediti sa istorijskom Jaltom, ali predstavlja važan korak u razgovorima o novoj arhitekturi međunarodne bezbednosti, ocenio je za Euronews Nikola Vojinović, istraživač studija bezbednosti. Kako je istakao, sastanak je pre svega poslužio za postavljanje crvenih linija i utvrđivanje dnevnog reda, dok će se konkretni rezultati tek videti.

Vojinović smatra da poređenje sa Jaltom nije opravdano, jer je istorijski sastanak iz 1945. godine suštinski razrešio tadašnje konflikte i doveo do podele sveta između pobedničkih sila.

Euronews Serbia

Ipak, određene sličnosti mogu se prepoznati u temama o kojima su razgovarali lideri tri države.

„Noseća tema ovog razgovora bila je međunarodna bezbednost. Sve ono što se u pojedinostima pominje – nuklearno oružje, naftni derivati, rat u Ukrajini, Bliski istok, Korejsko poluostrvo – deo je jednog šireg sistema međunarodne bezbednosti, gde vidimo da pre svega Kina želi da da inicijativu za neku novu arhitekturu međunarodne bezbednosti“, rekao je Vojinović.

Govoreći o izjavama lidera nakon sastanka, ocenio je da njihova odmerenost ukazuje na to da nije postignuta saglasnost o ključnim pitanjima, ali da je važno što su tri najmoćnije države sveta spremne da razgovaraju direktno, na najvišem nivou.

„Izuzetno je pozitivno što tri suštinski najmoćnije države na svetu žele da razgovaraju i što to žele u ovom formatu, gde su tu glavni donosioci odluka. Nema gluvih telefona, nema laži, nema prevare, jedan drugom mogu da kažu u lice sve što žele. Ali to je mukotrpan posao“, naveo je Vojinović.

Prema njegovoj oceni, sastanak Putina, Trampa i Sija je bio prilika da lideri predstave svoje pozicije i definišu granice preko kojih nisu spremni da pređu, dok će za konkretnije rezultate biti potrebno još razgovora.

„Mislim da je ovo bilo samo postavljanje crvenih linija, postavljanje dnevnog reda i da ćemo tek u budućnosti imati određene konkretne rezultate ovog razgovora“, rekao je on.

Putin i Si izašli kao pobednici, Tramp se vraća u politički komplikovanu situaciju

Na pitanje ko je najviše dobio ovim susretom i da li je Vladimir Putin najveći dobitnik, s obzirom na pokušaje Zapada da izoluje Rusiju, Vojinović je odgovorio potvrdno.

„Mislim da jeste. Gospodin Putin je ovim uspeo da legitimiše Rusku Federaciju kao jednu od tri najveće države. Ovo je takođe pobeda i Si Đinpinga, jer su dva druga aktera, Ruska Federacija i Sjedinjene Američke Države, došle njemu u kuću da razgovaraju“, ocenio je Vojinović.

Prema njegovim rečima, inicijativa je očigledno bila u rukama Kine, koja je prethodno organizovala niz razgovora sa američkim i ruskim predsednikom, a susret vidi i kao nastavak kineske inicijative za multipolarnost i multilateralnu saradnju.

Vojinović smatra da ni američki predsednik Donald Tramp nije poražen, ali da je pitanje da li može da predstavi konkretne rezultate kao sopstvenu pobedu.

„Nisam baš siguran da može nešto da istakne kao sopstvenu pobedu, posebno jer se sada vraća kući, gde ima opozicionu većinu, gde će morati od januara da se bori suštinski za svaku svoju odluku, da se bori za svaki dolar koji želi da potroši“, rekao je Vojinović.

Tanjug/AP/Sergei Bobylev

 

Ipak, kao najvažniji rezultat razgovora izdvojio je činjenicu da su tri sile spremne da razgovaraju o nuklearnom naoružanju i izbegavanju nuklearnog sukoba.

„Mislim da je to pozitivno. I da odgovorim na vaše pitanje konkretno – pobednici smo svi mi, a od ta tri predsednika, svako od njih će tražiti ono što je pobedio, na neki način sakriti ono što je izgubio. To je tako u diplomatiji“, naveo je Vojinović.
Evropa zabrinuta zbog legitimizacije Putina
Govoreći o reakcijama Evrope na susret, Vojinović je ocenio da je zabrinutost evropskih država velika i da je postojala i pre sastanka.

Kako je naveo, o ulozi Evrope u pregovaračkom procesu o Ukrajini razgovara se u Berlinu, dok su i u Dablinu, posle četiri i po godine, doneti zaključci o potrebi evropskog učešća u pregovorima.

Ocenio je i da izjava poljskog premijera Donalda Tuska ukazuje na nezadovoljstvo evropskih saveznika načinom na koji se Sjedinjene Američke Države odnose prema njima.

Euronews Srbija

 

Vojinović je kao važan pokazatelj izdvojio i prisustvo Džareda Kušnera i Stiva Vitkofa u Berlinu, gde razgovaraju sa evropskim saveznicima, ocenjujući da je jedan od ciljeva tih razgovora i smirivanje evropskih partnera, kao i prenošenje njihovih reakcija američkom predsedniku.

Iako je Tramp, kako je naveo, već razgovarao sa pojedinim evropskim liderima, među kojima su predstavnici Nemačke, Francuske i Velike Britanije, Vojinović smatra da je najveći problem za Evropu to što je Putin ponovo prihvaćen kao ravnopravan sagovornik u donošenju globalnih odluka.

„Sama činjenica da je gospodin Putin apsolutno legitimisan kao ravnopravan lider i kao neko s kim se mora razgovarati da bi se neke odluke na globalnom planu donele, mislim da je to izuzetno veliki poraz Evrope“, zaključio je Vojinović, dodajući da je to samo jedan u nizu evropskih poraza i da ne vidi naznake da će se takva situacija u skorijoj budućnosti promeniti.

Bonus video:

 

 

Komentari (0)

Svet