Fokus

Netanjahu ponovo dolazi na vlast: Izbori sa najvećim posledicama u novijoj istoriji Izraela

Komentari

Autor: Euronews Srbija

04/11/2022

-

22:37

Euronews

veličina teksta

Aa Aa

Bivši izraelski premijer Benjamin Netanjahu je na korak od povratka na vlast jer rezultati pokazuju da će imati većinu u parlamentu uz pomoć krajnje desnice. Bili su ovo peti izbori u tri i po godine, a usledili su posle pada izraelske koalicione vlade u junu.

"Mislim da su ovo jedni od izbora sa najvećim posledicama u novijoj istoriji Izraela. Pre svega, budući premijer je osoba koja se suočava sa sudskim procesom u tri slučaja korupcije. A on će se zapravo vratiti na vlast zahvaljujući podršci krajnje desne koalicije u Izraelu", kaže za Euronews Josi Makelberg, saradnik Bliskoistočnog i severnoafričkog programa pri Četam hausu i predavač na Univerzitetu Roehempton u Britaniji.

Dodaje da je krajnja desnica u Izraelu u izvesnoj meri različita od onih u većini drugih država, jer je "religijska, mesijaniska sa jakom podrškom u naseljima na Zapadnoj obali, ali ne samo njih".

"Mislim da ovi izbori pokazuju da su oni uspeli da prošire svoju podršku izvan religijskih krugova i naseljenika. Ali isto tako mislim da je ova koalicija sa tankom većinom sa podrškom ekstremne desnice među kojima je jedan od partijskih vođa bio osuđivan za terorizam ranije, a sada bi mogao da bude jedan od ključnih ministara - prekretnica u izraelskoj istoriji", ističe Makelberg.

Važna podrška Religijskog cionizma

Netanjahuov politički blok može da računa na 64 mandataod 120 koliko broji Kneset. Likud, koji vodi Netanjahu, ima 32 poslanička mesta, vladajući Ješ Atid premijera Jaira Lapida 24 mandata, dok Religiozni cionisticki blok postaje treća najveća frakcija sa 14 poslanika.

 

Netanjahu će prilikom sastavljanja buduće vlade zavisiti od podrške partije Religijski cionizam.  Njeni lideri Itaman Ben Gvir i Bezalel Smotrič postali su poznati u javnosti po upotrebi antiarapske retorike i zalaganju za deportaciju "nelojalnih" arapskih političara ili civila.

Ben Gvir je bio sledbenik ultranacionaliste Meira Kahanea, čija je organizacija zabranjena u Izraelu i proglašena terorističkom u SAD. Sam Ben Gvir osuđen je za podsticanje rasizma i podržavanje terorističke organizacije.

Prošlog meseca dospeo je na naslovne strane kada je snimljen kako vadi pištolj nakon što ga je kamenom pogodio Palestinac tokom posete pretežno arapski naseljenog područja Istočnog Jerusalima, i poziva policiju da puca u vinovnika.

Tanjug/AP Photo/Oren Ziv, File

Itamar Ben Gvir, jedan od lidera Religijskog cionizma

"Jedno od pitanja ovde jeste i palestinsko. Sada ne postoji mirovni proces, a odnosi između Izraelaca i Palestinaca su sve lošiji, pre svega zbog blokade Gaze i rešenosti da Jevreji ostanu na okupiranoj Zapadnoj obali, i sve to je nahranilo nasilje u poslednjim mesecima jer se ta naselja šire. Mislim da sa ovom vladom, odnosno vladom koju očekujemo, stvari mogu biti samo još gore", navodi Makelberg.

Dodaje, međutim, da nije reč samo o palestinskom pitanju koje je veoma važno, već da je u pitanju i budućnost pravosudnog sistema u Izraelu.

"Pitanje je hoće li Netanjahu odgovarati za optužbe za korupciju. Pitanje je i kakva će uloga biti Vrhovnog suda jer desnica u Izraelu nastoji da oslabi njegovu moć. Pitanje je i hoće li Izrael postati još religioznije, mesijansko društvo, što je za liberalno, napredno krilo društva teško prihvatljivo. Postoji čitav niz implikacija posle ovih izbora", ističe Makelberg.

"Premijer bi trebalo da provodi vreme na sudu"

Upravo činjenica da je Netanjahu optužen za korupciju stvara dodatne probleme za budućnost nove vlade, smatra Makelberg, napominjući da Izrael već ima čitav niz problema sa kojima bi trebalo da se suoči, a da bi "predsednik vlade trebalo tri ili četiri dana nedeljno da provede na sudu".

"Pitanje je gde leži njegova pažnja. To je veliki problem, a da stvar bude gora on nije jedini osumnjičen pred sudom u onome što vidimo kao buduću vladu. Jedan potencijalni član vlade je optužen za korupciju, kao što sam rekao, jedan je već osuđen za terorizam i druge kriminalne činove. Takođe, čelnik partije Šas je bio u zatvoru zbog korupcije, a sada je ponovo optužen u drugom slučaju", dodaje Makelberg.

"Premijer koji je suočen sa tri procesa za korupciju, zbog podmićivanja, zbog prevare, zbog kršenja etike, utiče na imidž Izraela u svetu. Kakva je to demokratska vlada koja je sve više i više korumpirana. Ona kompromituje izraelski status u svetu", naveo je on.

Sve i da Netanjahu uspe da obezbedi sebi većinu u parlamentu, što je izvesno, to i dalje neće pomoći Izraelu da izađe iz političke krize, smatraju stručnjaci. Takođe, pitanje koje mnoge zanima je i kakvu će spoljnu politiku Izrael voditi i kada je reč o sukobu u Ukrajini i da li će se možda odlučiti na uvođenje sankcija Rusiji.

"Izrael vrlo jasno zna šta su njegovi nacionalni prioriteti i ciljevi. Baš kao što ne postoji pritisak na Tursku da uvede sankcije, tako ih neće uvoditi ni Izael. Dosta Jevreja je došlo i naselilo Izrael nakon pada SSSR. Ono što možemo da očekujemo jeste da reaguju i vrlo prate razvoj sa iranskim nuklearnim programom, odnosno iranskim projektilima u Rusiji. Mislim da Netanjahu neće biti zainteresovan da išta tu dira", rekao je za Euronews Srbija analitičar međunarodnih odnosa Mirko  Dautović.

U novoj emisiji Euronews Svet pogledajte i zašto su oči sveta uprte u izbore za Kongres SAD i hoće li Tramp dobiti signal za povratak. O američkim izborima govori docent na FPN u Beogradu Milan Krstić. Donosimo i prilog o tome zašto se Rusija povukla, pa vratila u sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica, a gost Euronews Srbija jeVuk Vuksanović, iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Pogledajte i kako na posetu nemačkog kancelara Kini gleda Berlin, a kako Peking. Emisiju u celosti pogledajte u videu na početku teksta.

 

Komentari (0)

Svet