Biznis vesti

"Seoski mir nema cenu": Država poklonila još 164 kuće do 10.000 evra, najviše kuća odobreno u somborskim selima

Komentari

Autor: Slavica Tuvić

11/11/2023

-

20:00

"Seoski mir nema cenu": Država poklonila još 164 kuće do 10.000 evra, najviše kuća odobreno u somborskim selima
"Seoski mir nema cenu": Država poklonila još 164 kuće do 10.000 evra, najviše kuća odobreno u somborskim selima - Copyright Euronews/Zlatica Radović, Tanjug/Dušan Aničić, profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Čila i Strahinja Zlatić među prvima su konkurisali za kupovinu kuće kroz program koji finansira država. Preselili su se iz Novog Sada u Bačko Petrovo Selo, gradsku vrevu zamenili seoskom tišinom. Danas ne mogu ni da zamisle kako bi izgledao podstanarski život u gradu sa dvoje male dece. 

"Bili smo podstanari u Novom Sadu. Kada je došlo vreme da rešavamo stambeno pitanje gledali smo stanove u Novom Sadu, Bečeju i okolini, ali su cene bile previsoke. Onda smo saznali za program države i prijavili se. Dobili smo kuću u Bačkom Petrovom Selu, a ušteđevinu koju smo imali uložili smo u njeno renoviranje", priča Strahinja Zlatić za Euronews Srbija.

Čila je završila mađarski jezik na Filološkom fakultetu, dok je Strahinja završio agroekonomiju na Poljoprivrednom fakultetu. Ona predaje mađarski u školi u selu, dok Strahinja putuje svaki dan u Novi Sad na posao. Kaže da mu put od šezdesetak kilometara ne predstavlja problem, da se navikao. 

"Ne mogu sebe da zamislim da živim sa porodicom u malom stanu u gradu. Život na selu je nešto potpuno drugo. Imam kuću, ali i pomoćne objekte koji su mi važni . Volim Tisu, imam kajak", kaže Strahinja.

Dodaje da seoski mir i tišina nemaju cenu, te da je to bilo presudno što se preselio iz grada u selo.

Čila i Strahinja imaju dvoje dece, dva sina i kažu da ne mogu ni da zamisle kako bi izgledao sada njihov podrstanarski život u gradu.

Privatna arhiva

 

"Neizdrživo je za porodice sa decom da plaća stan. Razumem da na selu nema posla i da iz tog razloga svi žele u grad, ali uvek postoji opcija da se živi na selu i radi u gradu. Ne bi mogao da zamislim da mi sada sa dvoje dece živimo u dve sobe i plaćam 400 ili 500 kiriju. Garsonjera u Novom Sadu je 250-300 evra, dvosobni stanovi 400-500 evra", iskren je Strahinja.

Država već tri godine sprovodi program kupovine kuća na selu za mlade bračne parove, samohrane majke i pojedince. Do sada su dodeljene 2.484 kuće. Najviše kuća kupljeno je u Bačkom Petrovom Selu.  

Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić za Euronews Srbija je rekao da je to vojvođansko selo potpuno oživelo zahvaljujući ovom programu države.

"Bačko Petrovo Selo je dobilo najviše novih stanovnika. Čak su i vrtić dobili. Selo koje je zamiralo odjednom je oživelo", rekao je Krkobabić.

Kuće za 164 porodice 

Konkurs za ovu godinu trajao je do 1. novembra. Komisija za dodelu sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom zasedala je ove nedelje i kuće su dobile 164 porodice. Ministar Krkobabić kaže da ga poseno raduje što je krov nad glavom dobilo osam porodica koje imaju po četvoro dece.

On je za Euronews Srbija rekao da je najviše porodica dobilo kuće u naselju Jaša Tomić u opštini Sečanj, gde će se skućiti još sedam porodica. Prosek godina je i dalje ispod 30, a povećava se broj porodica sa više dece. 

Krov nad glavom obezbeđen je za još 62 para, 67 pojedinaca i 35 samohranih roditelja, ukupno 226 ljudi i 150 mališana. Time se broj dodeljenih kuća od početka godine popeo na 821, a od kada je počeo program 2021. godine na – 2.484. 

Do kraja godine biće još jedna Komisija za dodelu sredstava, gde će se razmatrati prijave pristigle do 1. novembra.

Tanjug/Dušan Aničić

 

Zamenik predsednika Komisije, agroekonomista Milan Prostran kaže da je interesovanje za kuće na selu u porastu i da prevazilazi sva njihova očekivanja.

Među 164 odobrenih zahteva mladima širom Srbije, nalazi se i pojedinac koji je uz kuću u selu Gornji Branetići kod Gornjeg Milanovca dobio i najveće imanje od 2,2 hektara. To je ujedno i najveća okućnica od kako je pre tri godine počeo ovaj program Ministarstva za brigu o selu. 

Kuće su dodeljene u 118 sela od severa do juga Srbije. Najviše kuća odobreno je u Somboru – 16, a na jugu Srbije najveće interesovanje je vladalo za Aleksinac gde se doseljava šest budućih vlasnika svoje prve nekretnine. 

Dobitnik najveće kuće od 299 kvadrata seli se u Novu Crnju, u selo Radojevo. U najmanju kuću od 28 kvadrata, u somborskom selu Kljajićevo useliće se mladi bračni par. Najjeftinija kuća ovoga puta koštala je 463.733,25 dinara i nalazi se u Donjem Ljubešu kod Aleksinca i u njoj će stanovati tročlana porodica. 

Potrebna dokumentacija za konkurs

Za sve one koji su propustili da konkurišu za kuće na selu do 1. novembra, država novi konkurs najavljuje početkom naredne godine.

Uslovi konkursa najverovatnije će ostati isti. Kandidati su do sada morali da dostave 22 dokumenta. Osim obrasca prijave i zapisnika jedinice lokalne samouprave o proceni tržišne vrednosti seoske kuće, potrebno je bilo i uverenje o državljanstvu podnosioca prijave, koje ne sme biti starije od šest meseci od dana objavljivanja javnog konkursa.

Od dokumenata je bio potreban i izvod iz matične knjige rođenih za podnosioca prijave, koji nije stariji od mesec dana, fotokopija lične karte ili očitana lična karta, uverenje o prebivalištu za podnosioca prijave, uverenje o neosuđivanosti Ministarstva unutrašnjih poslova, potvrda nadležnog suda da se protiv podnosioca prijave ne vodi krivični postupak, kao ni istraga.

Neophodan je i dokaz o bračnoj ili vanbračnoj zajednici, a on podrazumeva izvod iz matične knjige venčanih ne stariji od mesec dana od dana objavljivanja javnog konkursa za supružnike, dok je za vanbračne partnere potrebno overiti izjavu o vanbračnoj zajednici uz potpis dva svedoka, kod javnog beležnika.

Samohrane majke koje se prijavljuju na konkurs moraju da prilože izvod iz matične knjige umrlih za preminulog roditelja ili pravnosnažnu sudsku odluku o lišenju roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti drugog roditelja ili pravnosnažnu odluku suda ili sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava ili izvod iz matične knjige rođenih za decu u slučaju nepoznatog roditelja.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Biznis