Rade i posle odlaska u penziju: Može li ta zarada da im bude obračunata u penziju i kako ih stimulisati
Komentari
13/09/2025
-18:00
Mnoge države finansijskim i socijalnim stimulacijama nastoje da zadrže iskusne radnike što duže u radnom odnosu i pokušavaju da smanje pritisak na penzione sisteme. Tako, na primer, postoji postepeni prelazak u penziju, bonus za produženi rad, zdravstvene beneficije ili fleskibilno radno vreme. Da će stariji od 58 godina ili oni sa najmanje 35 godina radnog staža imati kraće radno vreme, počeće da se primenjuje u Sloveniji od 1. januara 2026. godine. Postavlja se pitanje koliko je realno da takvi modeli budu primenjeni u Srbiji, s obzirom na to da se još ne razmatra uvođenje skraćene radne nedelje ni za starije radnike koji, i kada odu penziju, nekada nastavljaju da rade da bi dodatno zaradili.
Slovenija je nedavno usvojila propis nazvan 80-90-100, koji predviđa da će radnici koji ispunjavaju zakonski uslov raditi 80 odsto od punog radnog vremena, primati 90 odsto od pune zarade i imati uplaćeno 100 odsto propisanih doprinosa.
Stariji od 58 godina i oni koji imaju najmanje 35 godina staža, u dogovoru sa poslodavcem biraju da li će raditi šest sati dnevno, da li će imati produženi vikend ili će biti slobodni petkom.
Milan Grabundžija iz Sindikata penzionera Nezavisnost ima suprotno gledanje povodom takvim stimulacija.
On za Euronews Srbija kaže da je u redu da bude uplaćeno 100 odsto doprinosa ali da će takav radnik biti oštećen kod obračuna penzije.
"Kad mu se obračunava penzija, to što mu je umanjena zarada za to skraćeno radno vreme, on će tu biti uskaćen. To je isto kao kad u Srbiji neko ode na Biro, pa mu se uplaćaju doprinosi na Birou na minimalnu zaradu. On onda dobije taj prosek od dve godine koji bude na Birou, onda mu to smanji prosek za penziju. To nije dobro", rekao je Grabundžija.
"Sektor za seniore"
Grabundžija je rekao da je situacija u Srbiji takva da određen broj penzionera i kada ode u penziju nastavi da radi, ali i navodi da postoji veliki broj ljudi kojima narušeno zdravlje to ne dopušta.
On kaže da neki posle odlaska u penziju rade za dnevnicu.
"Na primer, nemaju svoju zemlju, pa idu da rade za nadnicu. Ali to je sve da bi preživeli, penzije su male i onda se ljudi bore za život", rekao je on.

Tanjug/Miloš Milivojević
Za neka zanimanja je, kaže on, rizik primiti nekog ko je penzioner s obzirom na godine života.
"Mislim da je 65 godina optimalno vreme kada čovek više zdravstveno ne može da izdrži neka zanimanja. Na primer, rizici su veliki i u saobraćaju kada je reč o vozačima autobusa, pa se dogodi tragedija i niko ne polazi od toga ko je kriv, ko je njega angažovao. A mlade ljude neće da plate, jer poslodavci plate starije da bi zadržali više pare, da ne plaćaju doprinose. Isto je problem sa stranim radnicima, oni isto rade za niske plate, doprinosi se ne uplaćuju u naš fond i naš fond je siromašan. To je problem", rekao je on.
On smatra da bi trebalo da postoje stimulacije za one koji su sa 65 godina otišli u penziju, koji su imali nižu zaradu i koji su posle penzije nastavili da rade.
Grabundžija kaže da bi u Srbiji trebalo da postoji neki poseban sektor za seniore, kao što je Nacionalna služba za zapošljavanje.
U sektor za seniore, objašnjava on, prijavljivali bi se oni koji još uvek mogu da rade.
"Onaj ko je zdravstveno sposoban, on se prijavi. On može da radi, recimo, dve, tri, pet godina, ali da mu se vrši preračun penzije i da mu se to dodaje na njegovu penziju", rekao je on.
Grabundžija je to objasnio na primeru penzionera čija je penzija 60.000 dinara, koji i posle penzije nastavlja da radi za isti iznos novca.
"U radnom odnosu je zaradio 60.000 dinara penzije. Od ovih 60.000 dinara koje zaradi posle odlaska u penziju ima pravo da se vrši preračun penzija, da se to obračuna u odnosu na prosečnu penziju i da se to doda na onu penziju koju je zaradio. To bi bio stimulativni deo i tako to treba da se uradi", rekao je on.
Grabundžija smatra da je takva stimulacija bolja i prihvatljivija za penzionere koji nastave da rade posle odlaska u penziju.
Komentari (0)