Iako nije domaćin, Portugal bi mogao da zaradi 945 miliona evra od Mundijala - kako?
Komentari
Iako nije domaćin, Portugal bi mogao da ostvari prihod do 945 miliona evra od Svetskog prvenstva u fudbalu, prema studiji IPAM, Instituta za marketing administraciju u Portugalu, koja je analizirala potencijalni uticaj turnira na portugalsku ekonomiju.
Studija ukazuje na strukturnu promenu u ekonomskom modelu fudbala, tvrdeći da njegov uticaj više ne zavisi od geografije, već od sposobnosti navijača, brendova i medija da pojačaju događaj pre, tokom i nakon utakmica.
Analizu je sprovela IPAM, tačnije njegova jedinica za istraživanje sportskog marketinga, i procenjuje ekonomski uticaj u rasponu od 378 miliona do 945 miliona evra, u zavisnosti direktno od učinka portugalske reprezentacije.
Najniža procena, koja odgovara ispadanju Portugala u grupnoj fazi, iznosi 378 miliona evra. U srednjem scenariju, ako bi tim stigao do osmine finala, uticaj bi mogao da poraste na 561 milion evra. Ako bi Portugal osvojio turnir, mogao bi dostići 945 miliona evra.
Prema studiji, projektovani rast pokreću četiri glavna faktora: veća kupovna moć, činjenica da se turnir održava na ekonomskim tržištima SAD, Kanade i Meksika, proširenje turnira na 48 timova i 104 utakmice; kao i jačanje digitalne ekonomije kao novog izvora vrednosti, prenosi Euronews.
IPAM, odnosno njegova jedinica za istraživanje sportskog marketinga, navodi da bi turnir mogao da generiše "najveći ikada zabeležen uticaj u Portugalu" vezan za sportsko takmičenje koje se održava van zemlje.
"Portugal ne mora da bude domaćin Svetskog prvenstva da bi ostvario značajan ekonomski uticaj. Ono što ova studija pokazuje jeste da se vrednost fudbala više ne koncentriše na stadion ili u zemlji domaćinu. Danas se uticaj stvara kroz potrošnju, pažnju, digitalnu interakciju i sposobnost navijača da pojačaju događaj", rekao je izvršni direktor IPAM-a Daniel Sa u saopštenju.
Za poređenje, Evropskim prvenstvom 2016 – koji je Portugal osvojio – doneo je ekonomski uticaj od 609 miliona evra. Maksimalna procena za Svetsko prvenstvo 2026. premašuje tu cifru za više od 300 miliona evra.
Potrošnja po navijaču od 40 do 3.500 evra
Istraživanje takođe ističe "ulogu navijača kao novog ekonomskog resursa". Povremeni navijač, opisan kao "potrošač trenutaka", može da potroši između 40 i 70 evra tokom turnira.
Nasuprot tome, visoko angažovani, digitalno orijentisani navijači mogu generisati potrošnju i do 3.500 evra kroz kombinaciju ponovljene potrošnje, aktivnosti na više platformi, društvene interakcije i uticaja na druge potrošače.
Credit: Fabrice COFFRINI / AFP / Profimedia
Dok tradicionalna potrošnja i dalje čini većinu uticaja – oko 77 odsto – digitalna komponenta već učestvuje sa 23 odsto ukupne vrednosti, zahvaljujući striming platformama, angažmanu na društvenim mrežama i sadržaju koji kreiraju korisnici.
Potrošnja domaćinstava je najveća kategorija i čini 26 odsto ukupnog uticaja, zatim slede restorani i ugostiteljstvo sa 15 odsto i oglašavanje i mediji sa 14 odsto.
U okviru digitalnog segmenta, striming i OTT platforme čine 10 odsto, angažman na društvenim mrežama 7 odsto, a takozvana "ekonomija sadržaja" 6 odsto.
Prema istraživačima, sakupljačke kartice i sličice (5 odsto) i merchandising (4 odsto) pokazuju kako Svetsko prvenstvo "aktivira emocionalne i kolekcionarske ekonomije", stvarajući snažnu tražnju u određenim segmentima i podstičući impulsivnu kupovinu. Klađenje (6 odstp) takođe je identifikovano kao značajna komponenta, iako sve više integrisana u šire obrasce zabave i potrošnje.
Nasuprot tome, putovanja čine samo 4 odsto ukupnog ekonomskog uticaja, što odražava i činjenicu da se turnir održava van Evrope, ali i ključni zaključak studije da ekonomske koristi više ne zavise od fizičkog prisustva.
"Fudbal i dalje generiše potrošnju, ali rast sve više zavisi od toga kako se ta potrošnja deli, komentariše, pretvara u sadržaj i pojačava. Gotovo svaki četvrti evro koji generiše Svetsko prvenstvo danas dolazi iz digitalnog segmenta", rekao je Daniel Sa.
Za IPAM, Svetsko prvenstvo u fudbalu takođe ističe strateške izazove za brendove, medijske organizacije i javne institucije – lekcije koje će biti relevantne i kada Portugal bude jedan od domaćina Svetskog prvenstva 2030.
"Brendovi će morati da se udalje od rigidnih modela planiranja i da investiraju u aktivacije u realnom vremenu. Mediji će morati da kombinuju televiziju, striming i digitalni sadržaj. Šira ekonomija bi mogla da ima koristi ne samo kroz ugostiteljstvo, maloprodaju i turizam, već i kroz nove izvore prihoda vezane za platforme, kreatore sadržaja i ekonomiju pažnje", navodi institut.
Studija nudi i širu pouku za turnir 2030: održavanje događaja ove veličine samo po sebi ne garantuje ekonomski uticaj. Prava vrednost zavisi od toga koliko se on efikasno "aktivira" pre, tokom i nakon takmičenja.
"Oni koji znaju da interpretiraju Svetsko prvenstvo 2026. ostvariće više od onih koji ga samo prenose. Ovo je možda glavni zaključak studije: vrednost Svetskog prvenstva više ne leži samo u samom događaju, već u načinu na koji se on aktivira", zaključio je Daniel Sa.
Komentari (0)