Rat i toplotni talasi prete da podignu cene hleba i testenine: Koliki bi mogao da bude cenovni šok?
Komentari
Očekuje se da će globalne cene hrane porasti dvocifreno u 2026. godini, jer pogoršanje rata Rusije u Ukrajini dodatno pojačava uticaj drugih poremećaja koji već utiču na cene hrane, navodi Oxford Economics. Pšenica će se verovatno suočiti sa najvećim pritiskom, što bi moglo da dovede do rasta cena hleba i testenine.
Očekuje se da će globalne cene hrane ove godine porasti za 11,8 odsto, a 2027. za 4,8 odsto, pri čemu će najveći udar biti na poljoprivredne kulture — žitarice, voće i povrće — kao i na mlečne proizvode, prema Oxford Economicsu. Do toga dolazi u trenutku kada su ekstremne vrućine i suša u Evropi oštetile useve, dok se poljoprivrednici istovremeno suočavaju sa visokim cenama energije i đubriva, dodatno pogođenim ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini, prenosi Euronews.
Nakon toplotnog talasa u Evropi, Coceral, evropsko udruženje za trgovinu žitaricama i uljaricama sa sedištem u Briselu, objavilo je vanrednu procenu u julu i smanjilo prognozu ukupne žetve žitarica u EU-27 i Velikoj Britaniji sa 295,5 miliona tona na 286,6 miliona tona. Poređenja radi, 2025. godine požnjeveno je 310 miliona tona.
Očekuje se da će žetva žitarica u Nemačkoj ove godine biti manja za sedam odsto zbog ozbiljne suše i toplotnih talasa, navodi AFP, pozivajući se na upozorenje Nemačkog udruženja poljoprivrednika objavljeno u utorak. Prognozirana proizvodnja iznosi 41,9 miliona tona.
Iako je toplotni talas izazvao značajnu štetu, poljoprivrednici se suočavaju i sa većim troškovima zbog poremećaja u snabdevanju naftom i drugim sirovinama nakon blokade Ormuskog moreuza usled rata sa Iranom.
Uticaj ratova
Oxford Economics navodi da najveći uticaj na globalne cene hrane ima "rat SAD i Irana i njegov uticaj na inpute potrebne za proizvodnju hrane, prvenstveno naftu (dizel), prirodni gas i đubrivo", rekao je Tomas Dvorak, viši ekonomista, za Euronews Business.
Prema Oxford Economicsu, globalne cene dizela porasle su u julu za 36 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, delimično zbog poremećaja u Ormuskom moreuzu, dok se očekuje da će cene đubriva ove godine porasti za 22 odsto.
Istovremeno, rat u Ukrajini takođe ima značajan uticaj na globalne cene hrane.
Žitarice čine 25 odsto globalnog indeksa cena hrane, a Rusija i Ukrajina "zajedno čine nešto manje od 30 odsto ukupnog svetskog izvoza pšenice i više od 10 odsto izvoza kukuruza", rekao je Dvorak.
Tanjug AP/Mathew Helm/ARS via AP
Napadi na ruske i ukrajinske luke, terminale za utovar i brodove, kao i poremećaji u izvozu žitarica preko Crnog i Azovskog mora, mogli bi da ugroze 86 miliona tona godišnjih izvoznih kapaciteta žitarica — 52 miliona tona iz Rusije i 34 miliona tona iz Ukrajine. To je ekvivalentno gotovo 17 odsto svetskog izvoza žitarica, navodi se u izveštaju.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), globalne cene prehrambenih sirovina bile su u julu jedan odsto više nego godinu dana ranije. Cene žitarica porasle su za 6,9 odsto, dok su cene biljnih ulja porasle za približno 17,3 odsto.
Globalni indeks cena hrane Oxford Economicsa prati cene prehrambenih sirovina, tako da njegov rast ne znači automatski i jednak rast cena u supermarketima.
Prognozirani rast za 2026. godinu ipak je manji od povećanja od 14,2 odsto zabeleženog 2022. godine.
Cena pšenice pod najvećim pritiskom
"To će se takođe preliti na cene prerađenih proizvoda — hleba, sira, vina i ulja", naveo je on. Proizvodi poput mesa, s druge strane, očekivano će biti manje pogođeni.
Kao kultura koja zahteva velike količine đubriva, pšenica je pod najvećim pritiskom. Očekuje se da će njena cena porasti za 36 odsto na godišnjem nivou, na 6,92 dolara po bušelu — što odgovara količini od oko 27 kilograma pšenice — u trećem kvartalu 2026. godine, prema istraživačima.
Pšenica se koristi u velikom broju prerađenih proizvoda, od hleba i testenine do žitarica za doručak i keksa.
"Kod sveže hrane, prvenstveno voća i povrća, uticaj će biti relativno brz i verovatno vidljiv u potrošačkim cenama za dva do tri meseca. Kod prerađene hrane kašnjenje je obično duže, s obzirom na vreme potrebno za žetvu i preradu. Tamo očekujemo da će najveći uticaj na potrošačke cene biti za otprilike šest do devet meseci", rekao je Dvorak.
To znači da bi cene sveže hrane mogle početi da odražavaju poremećaje između oktobra i novembra 2026. godine, dok bi se najveći efekat na cene prerađene hrane mogao osetiti između februara i maja 2027. godine.
Džed Cartlidž, ekonomista za poljoprivredne sirovine u Oxford Economicsu, rekao je da bi šok cena hrane mogao biti ozbiljniji nego što se trenutno prognozira, jer se puni efekat napada na područje Crnog mora još uvek razvija, dok snažan fenomen El Ninja predstavlja pretnju za useve i van Evrope.
Međutim, dodao je da bi više cene pšenice mogle učiniti skuplje alternativne izvozne rute komercijalno isplativim, što bi pomoglo da se deo poremećaja nadoknadi.
Komentari (0)