APR objavio izveštaj o poslovanju ekonomskih celina u 2025. godini: Najuspešniji EPS, a ko je još u vrhu
Komentari
Ekonomske celine u Srbiji su prošle godine ostvarile prihode od 6.179.678 miliona dinara, što je za 3,8 odsto više nego prethodne godine, dok su rashodi iznosili 5.818.496 miliona dinara i povećani su za 3,3 odsto, navodi se u izveštaju o poslovanju ekonomskih celina u 2025. godini, koji je danas objavila Agencija za privredne registre (APR).
Vodeće mesto među ekonomskim celinama, koje zapravo predstavljaju povezane sisteme koje čine matično pravno lice i sva njegova zavisna i pridružena pravna lica nad kojima matično lice ima kontrolu, zadržala je Elektroprivreda Srbije.
Ona je ostala najuspešnija, sa najvišim neto dobitkom i poslovnim prihodima, kao i sa najvrednijim finansijskim kapacitetima, ali i najvećim ukupnim gubitkom, a ujedno je angažovala i najviše radnika, navodi se u izveštaju.
Prema ostvarenom neto dobitku istakli su se i Telekom i Srbijagas, na drugom i trećem mestu, koje su među prvih pet i prema poslovnim prihodima, poslovnoj imovini i kapitalu.
Četvrtoplasirana grupa prema pozitivnom neto rezultatu je novokonsolidovana grupa Jetel (Yettel), dok je na petom mestu Hemofarm iz Vršca.
Rezultati poslovanja i finansijski položaj sagledani su za 725 ekonomskih celina, koje su kontrolisale 2.446 zavisnih i pridruženih pravnih lica i zapošlјavale ukupno 335.023 radnika.
Prema obuhvatu konsolidacije, i dalјe, vodeća je grupa Delta holding, sa 72 zavisna pravna lica, od kojih je 25 sa sedištem u inostranstvu.
Značajan broj kontrolisanih entiteta imale su i ekonomske celine MPZ-Agrar Novi Sad ‒ 42 i MPZ Agrar dva Novi Sad ‒ 41. Grupa Galens invest Novi Sad konsolidovala je 25 zavisnih pravnih lica, dok je u okviru celina Milšped Beograd i Nicco Beograd bilo po 23 povezana entiteta.
Šta je osnažilo performanse domaće privrede
U izveštaju se ocenjuje da je privreda Srbije tokom 2025. godine zadržala stabilnost i ostvarila blagi rast i da su tome značajan doprinos dale ekonomske celine, koje su uvećanjem poslovne aktivnosti i profitabilnosti, uz dalјe jačanje finansijskih kapaciteta, dodatno osnažile performanse domaće privrede.
Ekonomske celine su realizovale pozitivan neto rezultat od 297.112 miliona dinara, uvećan za 16,5 odsto.
Pri tom, neto dobitak je iskazalo 606 konsolidovanih celina, sa 2.055 zavisnih i pridruženih entiteta, a neto gubitak 119 celina, koje su imale kontrolu nad 391 zavisnim i pridruženim pravnim licem.
Uspešno poslovanje praćeno je angažovanjem značajnih finansijskih kapaciteta ‒ poslovne imovine vredne 8.731.624 miliona dinara i kapitala od 3.817.817 miliona dinara, što je za 11,1 odsto i 5,9 odsto više u odnosu na 2024. godinu.
Ekonomske celine su se pretežno finansirale iz pozajmlјenih izvora, pri čemu su ukupne obaveze povećane za 16,4 odsto na 5.035.857 miliona dinara, dok su uporedo koristile sopstvene izvore u iznosu od 3.693.327 miliona dinara, većem za 5,9 odsto.
Posledično, u poređenju sa prethodnom godinom racio sopstvenog kapitala je opao na 42,3 odsto, prethodne godine bio je 44,4 odsto, a stepen ukupne zaduženosti je porastao na 1,36 sa 1,25 u 2024. godini.
Kumulirani gubitak ekonomskih celina je smanjen za 7,1 osto i iznosio je 797.063 miliona dinara, dok je gubitak iznad visine kapitala povećan za 4,9 odsto i iznosio 122.050 miliona dinara.
Uticaj konsolidovanih celina na ostvarenja ukupne privrede ogleda se u njihovom učešću od 29,3 odsto u ukupnim prihodima i 29,2 odsto u ukupnim rashodima, uz udeo od 24,9 odsto u neto dobitku i 11,3 odsto u neto gubitku privrede.
Na njih se odnosilo 31,7 odsto poslovne imovine i 30,5 odsto kapitala, ali i 18,0 odsto kumuliranog gubitka privrednih društava.
U ovim sistemima bilo je zaposleno nešto više od četvrtine ukupnog broja radnika u privredi.
U publikaciji su analizirani poslovanje ekonomskih celina na ukupnom nivou i specifičnosti poslovanja vodećih ekonomskih celina prema osnovnim finansijskim performansama, a date su i liste sa po 20 celina koje su ostvarile najveće poslovne prihode, neto dobitak i neto gubitak, kao i onih sa najvećom poslovnom imovinom, kapitalom i ukupnim gubitkom.
Bonus video:
Komentari (0)