Crna Gora

Evidentirana četiri slučaja ugovorenih maloletničkih brakova u u Crnoj Gori ovoj godini

Komentari
Evidentirana četiri slučaja ugovorenih maloletničkih brakova u u Crnoj Gori ovoj godini
Evidentirana četiri slučaja ugovorenih maloletničkih brakova u u Crnoj Gori ovoj godini - Copyright profimedia

Autor: Tanjug

04/05/2026

-

09:53

veličina teksta

Aa Aa

U Crnoj Gori su od početka ove godine evidentirana četiri slučaja ugovorenih maloletničkih brakova, a tokom cele prošle godine bilo ih je devet, izjavila je izvršna direktorka Centra za romske inicijative Fana Delija.

Prema njenim rečima najviše ugovorenih dečjih brakova je prošle godine bilo u Nikšiću|, ali ih je bilo i u Podgorici, Kotoru i Beranama.

"Od januara do danas registrovana su dva slučaja u Nikšiću i dva u Beranama, od čega se tri odnose na maloletne devojčice. Žrtve često nemaju stvarnu mogućnost da prijave slučaj ili izađu iz začaranog kruga nasilja. Naša praksa pokazuje da se slučajevi često odbacuju zbog navodnog nedostatka dokaza, pa žrtve na kraju prihvate brak jer se najteže vraćaju upravo počiniocima – roditeljima. Dešava se da devojčice budu vraćene porodicama koje su ih same prodale ili ugovorile brak", rekla je Delija za podgoričku Pobjedu.

Posebno problematičnim Delija smatra neujednačeno postupanje tužilaštava.

"Postoje slučajevi u kojima su pronađeni zlato, novac, svečane haljine i drugi jasni elementi ugovorenog braka, ali su prijave odbacivane. Tužilaštvo izda nalog za pretres stana no to nije dovoljno. Kažu da nema dovoljno dokaza i na tome se završi. U međuvremenu, devojčice napuštaju školu, državu i detinjstvo. Cena za maloletne devojčice u ugovorenim brakovima kreće se od tri do čak 20.000 evra, zavisno od porodice, zajednice i okolnosti", kaže Delija.

Smatra da država prepoznaje problem, ali i dalje ne obezbeđuje dovoljno konkretne mehanizme zaštite.

Iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava poručuju da se kontinuirano radi na jačanju obrazovnih i preventivnih programa, posebno kroz Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana, kao i kroz akcione planove usmerene na obrazovanje, podizanje svesti i saradnju sa zajednicama.

"Važno je naglasiti da Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava nije nadležno za krivično gonjenje i sankcionisanje – to je u domenu pravosuđa i organa gonjenja. Naša uloga je da kroz edukaciju, radionice i saradnju sa zajednicom menjamo stavove i podižemo svest, kako bi se ovakve prakse postepeno eliminisale. Rezultati su vidljivi kroz povećan broj devojčica iz romske zajednice koje pohađaju i završavaju osnovnu školu, kao i kroz saradnju sa UNICEF-om i nevladinim sektorom. Prevencija je zajednička odgovornost. Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija obezbeđuje obrazovne programe i podršku školama, dok centri za socijalni rad, policija i sudovi imaju obaveze iz svoje nadležnosti. Kulturni obrasci ne mogu biti opravdanje za kršenje prava dece - kazali su resornog ministarstva.

Podaci Uprave policije pokazuju da problem ima i jasnu krivično-pravnu dimenziju.

"Od 1. januara 2020. do 22. aprila 2026. godine u Crnoj Gori registrovano je ukupno 17 slučajeva trgovine ljudima u svrhu sklapanja nedozvoljenog braka, a za sve slučajeve podnesene su krivične prijave. Informacija dolazi kroz operativni rad, saradnju sa centrima za socijalni rad, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima, ali i prijavama građana. U saradnji sa Centrom za socijalni rad i Timom za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima, preduzimaju se mere hitnog izmeštanja, institucionalnog zbrinjavanja, psiho-socijalne podrške i integracije žrtava", naveli su iz MUP-a.

Dok institucije ističu mehanizme zaštite, nevladin sektor upozorava da praksa pokazuje ozbiljne sistemske slabosti, a da bez jače koordinacije i zaštite žrtava, devojčice i dalje ostaju najranjivija karika.

U borbi protiv ugovorenih brakova, ključno pitanje ostaje ne samo koliko strategija postoji - već koliko brzo sistem može zaštititi decu pre nego što budu uvučena u brak.

Praksa ugovorenih brakova u pojedinim romskim zajednicama vuče korene iz višegeneracijskih patrijarhalnih običaja, nastalih u uslovima siromaštva, socijalne isključenosti i potrebe za očuvanje porodičnih i ekonomskih veza unutar zajednice.

Tradicionalno, brak se često posmatrao kao savez porodica, a ne individualni izbor devojčice ili dečaka. U pojedinim sredinama podrazumevao je dogovor roditelja, razmenu novca ili darova, simbolične ili stvarne „otkupnine“ za nevestu, ranu udaju devojčica, prekid školovanja i prelazak u domaćinstvo muža.

 

Komentari (0)

Crna Gora