Crna Gora

Akcija "Ribar" u Crnoj Gori: Hapšenje i proterivanje ruskih državljana pod sumnjom za hibridno delovanje

Komentari
Akcija "Ribar" u Crnoj Gori: Hapšenje i proterivanje ruskih državljana pod sumnjom za hibridno delovanje
Uprava policije Crne Gore - Copyright Uprava policije Crne Gore

veličina teksta

Aa Aa

Nedavna akcija hapšenja i proterivanja članova mreže "Ribar" iz Crne Gore otvorila je brojna pitanja o mogućem hibridnom delovanju, uticaju stranih centara moći i spremnosti crnogorskih bezbednosnih službi da odgovore na savremene izazove.

Uprava policije Crne Gore je u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbednost (ANB) izvela u Risnu akciju pod nazivom "Ribar", u kojoj je privedeno pet ruskih državljana. Među njima je i Mihajlo Zvinčuk, koji se smatra vođom ovog pokreta.

Privedenim licima se na teret stavljaju aktivnosti vezane za narušavanje bezbednosti i hibridno delovanje, nakon čega su proterani iz zemlje, dok je Zvinčuku izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru u trajanju od godinu dana.

Povodom ovog slučaja oglasio se i premijer Crne Gore Milojko Spajić, koji je pozdravio akciju bezbednosnih službi i naglasio da je reč o suzbijanju hibridnih delovanja koja imaju za cilj da opstruišu put Crne Gore ka Evropskoj uniji, poručivši da su državne institucije spremne da odgovore na takve pretnje.

Geopolitička poruka i signal zapadnim partnerima

Komentarišući ovaj događaj za Euronews Srbija, politički analitičar Aleksandar Ćuković istakao je da ova akcija predstavlja jasan signal zvanične Podgorice ka zapadnim centrima moći.

"Ovo je pozitivan signal ka zapadnim centrima u smislu da zvanična Podgorica šalje čvrstu poruku da je na evroatlantskom opredeljenju i da neće dozvoliti bilo kakve naznake hibridnog delovanja koje bi moglo da baci senku na taj put. Sa druge strane, u duboko polarizovanom društvu kakvo je crnogorsko, u trenutku kada se odvija predizborna kampanja, ovakve stvari se mogu koristiti i u retorici koja šalje određene poruke na oba politička pola", navodi Ćuković.

Euronews Serbia

Osvrćući se na činjenicu da se Zvinčuk nalazio pod sankcijama Evropske unije, kao i da su ga američke i britanske vlasti povezivale sa propagandnim operacijama Kremlja, postavilo se pitanje kako je uspeo da uđe u Crnu Goru iz pravca Bosne i Hercegovine.

"Ne možemo ulaziti u detalje da li je reč o propustu naših službi ili o koordinisanoj akciji koja je podrazumevala ulazak, praćenje i aktivaciju, s obzirom na to da je kod ove ekipe zaplenjena sofisticirana tehničko-tehnološka oprema. Pretpostavljam da se čekao trenutak akcije kako bi službe imale opipljive dokaze u saradnji sa država članicama EU i NATO", objašnjava analitičar.

Reakcije Moskve i poruke optuženih

Govoreći o potencijalnim političkim i diplomatskim posledicama, Ćuković ocenjuje da akcija pokazuje budnost crnogorskih institucija, ali da ne očekuje drastične poteze sa ruske strane.

"Vlast u Crnoj Gori će ovakvu akciju koristiti kao pokazatelj da Crna Gora nije 'meki trbuh' NATO saveza, već da pokazuje budnost institucija. Što se tiče Rusije, pretpostavljam da će preduzeti određene korake, ali ne očekujem ništa epohalno s obzirom na to da je Crna Gora i ranije usklađivala svoju politiku sa sankcijama EU i NATO", zaključuje Ćuković.

Nakon proterivanja, Mihajlo Zvinčuk se oglasio na svom Telegram kanalu, navodeći da je u Crnu Goru došao isključivo radi snimanja kratkog istorijskog videa o Cetinjskom manastiru i najavio da će njegovi advokati preduzeti pravne korake radi zaštite njegovih prava.

Reagovali su i zvaničnici Ruske Federacije, najavivši da će pratiti razvoj situacije i preduzeti mere u cilju zaštite prava svojih državljana.

Bonus video: 

Komentari (0)

Crna Gora