Crna Gora

Koprivica: Srpski jezik nije uvezen, već ima duboke istorijske i kulturne korene u Crnoj Gori

Komentari
Koprivica: Srpski jezik nije uvezen, već ima duboke istorijske i kulturne korene u Crnoj Gori
Koprivica: Srpski jezik nije uvezen, već ima duboke istorijske i kulturne korene u Crnoj Gori - Copyright Tanjug/STR

veličina teksta

Aa Aa

Potpredsednik crnogorske Vlade zadužen za pravosuđe, Momo Koprivica, poručio je da srpski jezik nije uvezen, već je jezik ljudi koji žive u Crnoj Gori i ima duboke istorijske i kulturne korene u toj državi.

Koprivica kaže da podržava inicijativu za ravnopravnost srpskog i crnogorskog jezika i ističe da je srpski jezik najzastupljeniji maternji jezik u Crnoj Gori, utemeljen i u njenoj pravnoj tradiciji.

Ukazao je da inicijativa za statusno izjednačavanje srpskog i crnogorskog jezika dolazi od ustanova i organizacija iz oblasti kulture, što joj, kako smatra, daje posebnu vrednost.

"Bazične vrednosti jesu i moraju biti iznad politike, naročito partijske. Jezička ravnopravnost je evropski standard i neodvojivi deo demokratskog društva", napisao je Koprivica na platformi Iks.

Govoreći o simbolici inicijative, podsetio je da ona dolazi u vreme obeležavanja Njegoševog dana, ukazujući na istorijski značaj dela Petra II Petrovića Njegoša.

Podsetio je da je Njegoš 1836. godine štampao "Srbski bukvar radi učenja mladeži crkovnom i građanskomu čitanju", a 1838. godine "Srpsku gramatiku sastavljenu za crnogorsku mladež".

"Dug prema tradiciji", zaključio je Koprivica.

Euronews

Skupština

Skupštini Crne Gore podneta je krajem prošle sedmice peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovništva i najzastupljeniji jezik u zemlji, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom - crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara.

Za ispunjavanje minimalnog propisanog praga potrebno je da peticiju potpiše 6.000 građana.

Parlament odlučuje da li neka tema ispunjava uslove za podnošenje u formi peticije, a sve koje dobiju 6.000 potpisa, nadležni skupštinski odbor trebalo bi da pretoči u formalnu inicijativu i podnese Vladi na mišljenje.

U peticiji se, između ostalog, navodi da srpski jezik u Crnoj Gori ima najviše govornika i njime se, osim Srba, koji čine 33 odsto ukupne populacije, služi veliki broj Crnogoraca (njih oko 60.000), ali i drugih nacionalnih zajednica, poput Bošnjaka, Hrvata i Roma.

"Iako većinski zastupljen u čak sedamnaest od dvadeset pet opština, uključujući i Glavni grad, Podgoricu, shodno Ustavu Crne Gore, on, suprotno brojnim evropskim praksama i bazičnim demokratskim vrednostima, u ovoj zemlji ne uživa status službenog jezika, zbog čega se veliki broj građana oseća diskriminisanim", piše u peticiji, koju je pokrenuo predsednik Matice srpske u Crnoj Gori Dušan Krcunović.

Bonus video: 

 

Komentari (0)

Crna Gora