Briselske vesti

Borelj: Svet je u 2022. postao gore mesto, deluje kao da ne govorimo istim jezikom – a to nije tačno

Komentari

Autor: Euronews Srbija

07/01/2023

-

23:48

Borelj: Svet je u 2022. postao gore mesto, deluje kao da ne govorimo istim jezikom – a to nije tačno
Žozep Borelj - Copyright Tanjug/AP/Jean-Francois Badias

veličina teksta

Aa Aa

Godine 2022. svet je postao gore mesto zbog kršenja ljudskih prava, sukoba i kriza u Ukrajini, Iranu, Etiopiji, Avganistanu, Mjanmaru, Kini i drugim mestima, a deluje da više ne govorimo istim jezikom, poručio je danas visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj.

Borelj je na svom blogu, napisao da je ove godine 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, svet drugačije mesto zbog većih geopolitičkih podela, koje su, kako kaže, zabrinjavajuće. Dodaje da se nove tehnolgije koriste za masovni nadzor i represiju protiv neslaganja, kao i da efekti klimatskih promena pokreću sukobe.

"Sve veće geopolitičke podele su posebno zabrinjavajuće, jer nastoje da daju pogrešan osećaj da svet u celini više nema zajednički jezik. Ali u stvari - imamo. Moramo da zapamtimo šta nas spaja – više od osam milijardi ljudi i 193 članice UN. A za ovo je dobro vratiti se 75 godina unazad.", napisao je on.

Borelj naglašava da su ljudska prava u osnovi odnosa Evropske unije sa ostatkom sveta i da su ključni prioritet spoljne politike EU koja će agendom za ovu godinu uspostaviti novu Globalnu opservatoriju za borbu protiv nekažnjivosti sa budžetom od oko 20 miliona evra.

"Uspostavljamo opservatoriju sa ciljem da prikupimo informacije o genocidu, zločinima protiv čovečnosti i drugim teškim kršenjima ljudskih prava. Nudimo finansijsku podršku za zaštitu branitelja ljudskih prava od 30 miliona evra za naredne tri godine", naveo je on u blogu.

Visoki predstavnik EU je ocenio da EU mora više da radi u borbi protiv nekažnjivosti i obezbeđivanju odgovornosti kroz podršku Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) i rad na otkrianju i sankcionisanju ruskih ratnih zločina u Ukrajini.

"Druge konkretne oblasti uključuju potrebu da se osigura da se digitalna transformacija i tehnologije nadzora ne koriste za ograničavanje ljudskih prava, da se nastavi rad sa državama koje su najviše pogođene klimatskim promenama i rad sa partnerima o pravu na razvoj i o borbi protiv rasne diskriminacije", napisao je Borelj.

Komentari (0)

Evropa