Slovenija 35 godina posle referenduma: Nezavisnost, dostignuća i nerešeno pitanje nacionalnih manjina

Sutra se navršava 35 godina od dana kada su Slovenci plebiscitom odlučili da izađu iz nekadašnje zajedničke države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Trideset pet godina posle, važno je sagledati šta je odluka o referendumu donela Slovencima, ali i narodima iz bivših jugoslovenskih republika koji danas žive i rade u Sloveniji.

Za Euronews o ovoj temi govorio je Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije sa sedištem u Ljubljani.

Bećirović ističe da je Slovenija danas nezavisna, samostalna država, članica Evropske unije, NATO-a, Eurozone, Šengena i OECD-a, što je formalno smelo visoko dostignuće.

"Kada pogledamo strukturu, s obzirom da se radi u tržišnoj privredi, došlo je i do različitih raslojavanja unutar samog stanovništva, ali i pojedinih delova Republike Slovenije. To je na neki način pokazalo i članstvo Slovenije u Evropskoj uniji. Slovenija je 2004. godine bila vodeća država s najboljim pokazateljima prilikom pristupanja EU, ali danas se nalazi na repu, što znači da su druge države bolje iskoristile članstvo u Uniji. Ipak, Slovenija se nalazi u elitnim međunarodnim asocijacijama i krugovima, što je veliko dostignuće", ocenjuje Bećirović.

On dodaje da je Slovenija u proteklom veku ostvarila sve svoje istorijske interese, uključujući i povratak Prekomurja nakon Prvog svetskog rata i postizanje nezavisnosti 1991. godine. Međutim, ističe da država danas nema jasno definisan cilj.

"Kada imate cilj da postanete član EU i NATO-a, to mobiliše državu, sve aktere i društvo, ali sada je Slovenija država bez cilja, ne znamo šta želi u budućnosti".

Bećirović se osvrnuo i na socijalne nejednakosti u zemlji.

"Pojedina istraživanja pokazuju da jugonostalgija u Sloveniji još postoji, a oko 15 odsto građana živi ispod granice siromaštva. To je neprihvatljivo za državu koja je članica OECD-a i predstavlja izazov za sadašnje i buduće slovenačke vlade".

Euronews Srbija

Kada je reč o narodima iz bivših jugoslovenskih republika koji žive u Sloveniji, Bećirović podseća da Ustav Republike Slovenije priznaje samo italijansku i mađarsku manjinu, dok ostale zajednice – Albanci, Bošnjaci, Hrvati, Crnogorci, Srbi i Makedonci – nisu priznata kao autohtone. Ipak, nova zakonodavna rešenja iz juna prošle godine omogućavaju veću kulturnu afirmaciju ovih zajednica. 

"Potrebno je obezbediti i političko priznanje, kao što se rešavaju i druga pitanja manjina u Evropi, kako bi se integracija nastavila na pravi način", dodaje Bećirović.

Poseban problem predstavlja i brisanje iz registra prebivališta gotovo 26.000 ljudi nakon sticanja nezavisnosti Slovenije 1991. godine. Mnogi su ostali bez ličnih dokumenata, stanova i radnih mesta.

"To je velika mrlja na mladoj slovenačkoj državi. Država je pokušala da popravi grešku donošenjem zakona, ali posledice su ogromne, uključujući razaranje porodica i narušavanje zdravlja ljudi. Ipak, Slovenija je pokazala da nije nepogrešiva i priznala je tu grešku, što je značajan korak", zaključuje Bećirović.