Region

Borba za deo "kolača": Crna Gora dva i po meseca bez nove Vlade i jasnog odgovora na pitanje - da li je ZBCG u igri

Komentari

Autor: Nevena Zdravković

26/08/2023

-

17:02

Borba za deo "kolača": Crna Gora dva i po meseca bez nove Vlade i jasnog odgovora na pitanje - da li je ZBCG u igri
Borba za deo "kolača": Crna Gora dva i po meseca bez nove Vlade i jasnog odgovora na pitanje - da li je ZBCG u igri - Copyright Predsjednik Crne Gore

veličina teksta

Aa Aa

Skoro dva i po meseca nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, nova Vlada i dalje nije formirana, iako je ona premijera Dritana Abazovića "pala" pre više od godinu dana. Mandat za sastav nove početkom avgusta dat je lideru Pokreta Evropa sad Milojku Spajiću, a njegovi pokušaji da dođe do što šire većine zakomplikovali su ono što od starta deluje da neće biti lak posao.

Kako stvari stoje, u novoj Vladi okosnica je PES, koji je na parlamentarnim izborima osvojio 24 mandata. Svoje mesto takoreći sigurno su našle i Demokrate Alekse Bečića sa sedam mandata, što je ukupno 31 mandat. Iz PES-a je saopšteno da je većina "dogovorena" i sa Civis-om, manjinskim partijama, te da se nadaju saradnji sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP) i Ujedinjenom Crnom Gorom.

Spajić je, podsetimo, siguran u to ko neće činiti novu Vladu - Demokratska partija socijalista (DPS), koja je vladala tri decenije, a kao potencijalnog partnera odbacio je i Abazovićev Građanski pokret URA. U vazduhu je ostala da visi potencijalna saradnja sa koalicijom Za budućnost Crne Gore, a ovo pitanje je postalo i predmet novih prepucavanja te dve strane, što je mnoge navelo na pomisao da je saradnja između PES-a i ZBCG sada već gotovo nimalo verovatna.

Rok od 90 dana za formiranje počeo je da teče, principi nove Vlade su, kako kaže Spajić, svima prihvatljivi, ali Crna Gora, čini se, i dalje nije blizu raspleta političke situacije. Analitičari stoga ukazuju da je na delu "cenkanje" po pitanju podele pozicija, a neretko upućuju i kritike na račun budućeg premijera.

"Pregovori faktički traju dugo, jer su počeli odmah nakon okončanja izbora a najveći deo je protekao u trgovini oko pozicija. Izborni rezultat je učinio da su se mnogi osećali kao dobitnici i presudno važni u pregovorima, a samim tim su cenili da mnogo više treba da dobiju u 'kolaču' izvršne vlasti", rekla je za Euronews Srbija izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.

Kako dodaje, PES je izašao slabiji nego što se nadao, što je i njihovu poziciju oslabilo pre samih pregovora.

"Međutim, čini se da je prevladalo uverenje da se novi izbori sada ne isplate, kao i da je hitno potrebno formiranje vlade koja će imati legalitet i legitimitet, a što su bile važne indukcije ka pronalaženju kompromisa", rekla je ona.

Gde je zapelo u pregovorima?

Od ukupno 81 poslaničkog mesta u crnogorskom parlamentu, Pokret Evropa sad osvojio je 24, a koalicija "Zajedno", koju predvodi Demokratska partija socijalista 21 mandat.

Koalicija stranaka koje su nekada činile Demokratski front "Za budućnost Crne Gore" ima 13 mandata, Koalicija Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA ima 11 mandata, Bošnjačka stranka šest mandata, Socijalistička narodna partija dva mandata, a albanske nacionalne stranke i Hrvatska građanska inicijativa osvojile su ukupno četiri mandata.

Proces pregovora protiče sporo, a analitičari čak ukazuju da je u ovakvoj situaciji isplivalo neiskustvo PES-a. I Dojče vele u analizi navodi da je neizvesno da li će Spajić moći da pomiri različite političe zahteve i interese, te kažu da pokušava da "spoji nespojivo".

Tanjug/AP Photo/Risto Božović

 

"Pregovori su vođeni bez jasne programske i ideološke potke, što je naglasak dugo stavljalo samo na deo oko broja ministarstava koje će dobiti neko od potencijalnih konstituenata. PES je, takođe, po svojoj ideološkoj strukturi još nepoznanica u mnogim aspektima, a sve to komplikuju i predstavnici manjih političkih subjekata koji su deo poslaničkog kluba PES-a. Kad se tome doda neiskustvo i nedovoljno poznavanje političke strategije rukovodstva PES-a, nije iznenađenje što su mnoge faze pregovora bile konfuzne, ali i što je ostalo dosta potencijala za dalje turbulencije i nakon formiranja vlade", rekla je Uljarević.

Miloš Bešić sa Fakulteta političkih nauka ističe da veći broj aktera u vladi znači i veći broj poslanika koji je podržava, ali upozorava da postoje dve posledice kod heterogene vlade, to je ideološka disonanca manjinskih stranaka i ZBCG, ali i da to znači zadovoljavanje više političkih apetita u smislu podele ministarstava i funkcija.

"To se u Crnoj Gori deli kao na pijaci, ugovara, pregovara, ucenjuje", rekao je Bešić za RTCG. 

Ipak smatra, da veći broj aktera u vladi smanjuje ucenjivački kapacitet. Smatra i da mandatar Milojko Spajić veoma loše komunicira tokom procesa pregovora.

"Mnoštvo je aktera, mnoštvo uticaja. Moram da kažem da se tu vidi političko neiskustvo Evrope sad, pre svega u komunikaciji. Treba da kažete građanima o čemu se pregovara, koje su opcije jedan, koje dva, koje su posledice, kako bismo mogli da razumemo", kaže on.

Da li će manjinske stranke i ZBCG u isti koš?

S obzirom na to da je Spajić već isključio mogućnost saradnje sa dve opcije, ključno pitanje koje je ostalo je hoće li se u istoj Vladi naći manjinske stranke i ZBCG, koje su vrednosno potpuno različite.

"Proces pregovaranja protiče očekivano sporo i teško, prvenstveno zbog uslovljavanja i nedoslednosti partija, i neprirodne moguće koalicije sa ZBCG. Gotovo svi potencijalni konstituenti nove vlasti imaju zahteve oko podele resora i pozicija, i to je ono što ključno usporava ovaj proces i od čega zavisi da li će i kada biti postignut dogovor", rekao je za Dojče vele programski direktor Udruženja za odgovorni i održivi razvoj UZOR Marko Pejović.

profimedia

 

A najnoviji rasplet događaja sve više ide u prilog tezama da do dogovora između PES-a i ZBCG neće doći. Nekoliko dana nakon što je lider Demokratske narodne partije i nosilac liste ZBCG Milan Knežević naveo da ta koalicija dosad nije dobila zvaničnu i konačnu ponudu za ulazak u vladu, iz PES-a je saopšteno da im je nuđeno mesto potpredsednika Vlade, ministra prosvete, turizma, sporta i mladih, mesto potpredsednika Skupštine iz parlamentarne većine i potpredsednika Skupštine iz reda žena, te da je ponuda odbijena.

Sa druge stranem, iz ZBCG stižu optužbe o "sve izvesnijem pokušaju prekrajanja izborne volje od strane mandatara Milojka Spajića". Iz ove koalicije su naveli su da Spajić to radi kroz vraćanje Demokratske partije socijalista na vlast preko njegovih trodecenijskih partnera. Optužuju Spajića i da je sa ZBCG sve vreme vodio "lažne pregovore".

"Kada je shvatio da smo mi spremni da uđemo u vladu, pa i da prihvatimo ponudu koju učini javnom, čak i onu minimalnu sa kojom ne bi bilo zadovoljna većina naših članova koji su Milatovića podržali na predsedničkim izborima, on je počeo da se poziva na uputstva nemačke ambasade i na neke obostrane potrebe koje imaju on i ta ambasada. I umesto da nam da konačnu ponudu, javno ili pisanim putem kako smo dogovorili, otrčao je da se dogovara sa partijama koje jedva čekaju novi angažman sa DPS", saopšteno je iz Za budućnost Crne Gore.

Kako je navela Uljarević, od okončanja izbora je ukazivala da postoje dve opcije ukoliko se ide u pravcu očuvanja spoljnopolitičkog kursa Crne Gore, a njegov važan stub su evroatlanske integracije. 

"Jedna mogućnost je bila koalicija PES-a i DPS-a sa manjinama, koja bi bila najstabilnija, ali najneizglednija zbog kratkog 'perioda hlađenja' DPS-a, i druga PES, Demokrate i manjine, što čini tanku većina ali koliko-toliko drži taj kurs i ta se opcija počinje da se kristališe kao najrealnija. Ukoliko bi se išlo ka opciji koja bi uključila i stranke nekadašnjeg DF, odnosno sada koalicije ZBCG to bi u celosti promenilo karakter Vlade i na to su jasno opomenule i poruke ambasadora ključnih zemalja NATO i EU", rekla je ona.

Kako je rekla, ZBCG nije posvećena evropskim integracijama i brojčano veća podrška Vladi ne bi neminovno uticala na adekvatna pravosudna imenovanja, koja jesu jedan važan izazov u procesu uspostavljanja funkcionalne vladavine prava, a samim tim i evropeizacije.

"Od početka je bilo jasno da će Spajić morati da donese tešku odluku, kako god u konačnici preseče, ali su njegove šanse da politički preživi veće ako takva odluka bude podržana od strane Zapada i ako bude insistirao na proevropskom karakteru te Vlade", zaključila je ona.

Preporuka za vas

Komentari (0)

Evropa