Evropa

Pozivi na bojkot urodili plodom: Referendum u Italiji nije uspeo, a na njemu pobedila vlast?

Komentari
Pozivi na bojkot urodili plodom: Referendum u Italiji nije uspeo, a na njemu pobedila vlast?
Pozivi na bojkot urodili plodom: Referendum u Italiji nije uspeo, a na njemu pobedila vlast? - Copyright Tanjug AP/Roberto Monaldo/LaPresse via AP

Autor: Euronews Srbija

10/06/2025

-

18:06

veličina teksta

Aa Aa

Uprkos kampanji sindikata i civilnog društva, referendum o ublažavanju uslova za sticanje italijanskog državljanstva za građane van EU propao je zbog niske izlaznosti. Oko jedne trećine birača izašlo je 8. i 9. juna, čime su rezultati proglašeni nevažećim, ostavljajući na snazi zakone koje podržava premijerka Đorđa Meloni.

Referendum održan 8. i 9. juna 2025. godine u Italiji obuhvatio je pet pitanja, uključujući ključno peto pitanje o smanjenju minimalnog perioda boravka za sticanje državljanstva za građane van EU sa deset na pet godina. Pokrenut od strane sindikata i civilnog društva, referendum je bio izazov za vladu Đorđe Meloni, ali i test javne podrške za liberalizaciju zakona o radu i imigraciji. Neuspeh referenduma zbog niske izlaznosti dodatno je učvrstio politiku Đorđe Meloni, ostavljajući opoziciju pred novim strateškim izazovima.

Pitanja o kojima su se birači izjašnjavali:

  • Da li podržavate ukidanje odredbi o ugovorima o radu s povećanim zaštitama, kojima se regulišu nezakoniti otkazi?

  • Da li podržavate delimično ukidanje pravila o otkazima i nadoknadama u malim preduzećima?

  • Da li podržavate delimično ukidanje pravila o nametanju vremenskih ograničenja na ugovore o radu, njihovom maksimalnom trajanju i uslovima za produženje?

  • Da li podržavate ukidanje solidarne odgovornosti naručioca, izvođača i podizvođača za povrede radnika nastale usled specifičnih rizika poslovne aktivnosti?

  • Da li podržavate smanjenje minimalnog perioda legalnog boravka za sticanje italijanskog državljanstva za građane van Evropske unije sa deset na pet godina?

Inicijativu za referendum, posebno peto pitanje o državljanstvu, predvodila je liberalna partija +Europa, na čelu s Rikardom Magijem, koji je u septembru 2024. godine podneo zahtev Vrhovnom sudu. Uz podršku levih stranaka poput Possibile i Italijanske socijalističke partije, kao i sindikata CGIL, +Europa je prikupila preko 637.000 potpisa za ovo pitanje, od čega preko 400.000 putem digitalne platforme Ministarstva pravde.

Organizacije civilnog društva, uključujući Italiani senza cittadinanza, snažno su se zalagale za promenu zakona, ističući da bi smanjenje perioda boravka omogućilo bržu integraciju imigranata, posebno druge generacije rođene u Italiji.

Nasuprot tome, premijerka Đorđa Meloni i njena desničarska koalicija, predvođena strankom Braća Italije, snažno su se suprotstavili referendumu. Meloni je uoči glasanja pozvala birače na bojkot, tvrdeći da postojeći zakon o državljanstvu štiti nacionalni identitet i da promene favorizuju nekontrolisanu imigraciju.

Profimedia

 

Dalje, u televizijskom nastupu 6. juna 2025, premijerka Đorđa Meloni podržala je bojkot referenduma, posebno se suprotstavljajući petom pitanju o skraćivanju perioda za sticanje državljanstva. Citirajući stari slogan PDS-a, preteče današnje Demokratske partije, ironično je izjavila:

"Kao što nas uči ozbiljna stranka, 'neglasanje na referendumu je pravo svih, radnika i onih koji to nisu. Onda nisam razumela – da li je to pravo samo radnika levice ili je to pravo radnika i onih koji to nisu, pa i onih koji nisu levičari?" rekla je Meloni dodajući da su svi politički akteri u istoriji Italije koristili bojkot kada se nisu slagali s referendumima.

Premijerka je, takođe, uoči glasanja u intervjuu za "La Verita" izrazila podršku aktuelnom zakonu. 

"Zakon o državljanstvu je odličan zakon, ne podržavam njegovu izmenu. Druga stvar je ubrzavanje birokratskih procedura", rekla je Meloni. 

Na kraju, Meloni je otišla na biračko mesto u Rimu, - ali nije uzela glasačke listiće, čime je simbolično podržala svoju kampanju za bojkot referenduma. Ovo je bilo u skladu s njenim javnim pozivima biračima da se uzdrže od glasanja, jer se protivila predlozima referenduma.

Njen odlazak na biračko mesto bez glasanja bio je politički gest kojim je demonstrirala svoje neslaganje s referendumom, što je doprinelo niskoj izlaznosti od oko 33 odsto, nedovoljnoj za kvorum od 50 odsto plus jedan glas.

Prema podacima o izlaznosti nakon zatvaranja birališta glas "za" na četiri pitanja o radnim zakonima bio je oko 85 odsto, dok je 60 odsto birača reklo "da“ na pitanje o državljanstvu.

Ubrzo nakon zatvaranja biračkih mesta, stranka Braća Italije objavila je fotografiju opozicionih lidera sa porukom: "Izgubili ste!“ 

"Jedini pravi cilj ovog referenduma bio je da se sruši Meloni, ali su na kraju Italijani srušli vas", napisali su u objavi. 

Neuspeh referenduma, sa izlaznošću od samo 30 odsto, nastavlja trend niskog učešća birača u Italiji, gde je od 67 referenduma održanih od 1945. godine samo 38 uspešno dostiglo kvorum.

Tačno godinu dana pre referenduma, na izborima za Evropski parlament u junu 2024 godine, stranka Braća Italije osvojila je 28,8 odsto podrške, učvrstivši poziciju najjače stranke u Italij. Ovaj uspeh potvrdio je rejting Đorđe Meloni i nagovestio dalju dominaciju stranke Braća Italije tamošnjim političkim pejzažem.

Komentari (0)

Evropa