Pijavica podigla suncobrane i izazvala paniku na italijanskoj plaži: Sedmoro povređenih u popularnom odmaralištu (VIDEO)
Komentari
04/08/2025
-15:10
Plaža Makareze kod Rima našla se u proteklog vikenda na udaru vrtložnog vetra poznatog kao pijavica, koji je podigao pesak i odneo u vazduh suncobrane.
Iako je udar sve trajalo svega nekoliko sekundi, to je bilo dovoljno da izazove pometnju, a povređeno je sedmoro osoba: šestoro je dobilo manje modrice, dok je jedna osoba primila medicinsku pomoć.
Zahvaćena su tri plažna kompleksa – "Creuza de Ma", "Rambla" i "Castello Miramare".
Pijavica se na kratko pojavilana obali severno od Rima, a barmen iz jednog od kafića rekao je za portal Adnkronos da se vreme naglo pogoršalo i da kupači zbog toga nisu imali vremena da se udalje sa plaže.
"Odjednom je dunuo jak vetar i počeo da raznosi sve pred sobom – suncobrani su leteli kroz vazduh. Sve je trajalo svega par minuta, ali ljudi su se uspaničili i počeli da beže tražeći zaklon. Odmah sam prišao ležaljkama da pomognem spasiocima. Brzo smo zatvorili sve suncobrane i trudili se da obezbedimo ljude. Zavladao je opšti haos, ali na sreću niko nije ozbiljno stradao. Ubrzo se sve vratilo u normalu", ispričao je on.
Šta je pijavica?
Pijavica, vrtložni vetar, vijor ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg obima i kratkog trajanja koji se javlja ispod olujnog oblaka kumulonimbusa u uslovima izrazito nestabilne atmosfere. Može nastati iznad vodene površine (vodena pijavica, odnosno morska pijavica ako nastane iznad mora), ali i iznad kopna. Mnogi smatraju da je vodena pijavica zapravo manji tornado nad vodom i da takvu pojavu, kada pređe sa vode na kopno, treba smatrati tornadom.
profimedia
Pijavice obično traju kratko, od pet do deset minuta, ali ponekad mogu trajati i duže od sat vremena. Brzina kruženja vazduha oko zone sniženog pritiska u središtu vrtloga kreće se od nekoliko kilometara na sat pa do 80 km/h u izuzetnim slučajevima.
Pijavica snažno uzburkava morsku površinu i može prevrnuti čamce. Ako pređe na kopno, može naneti veliku štetu drveću, zgradama, vozilima i drugim objektima duž uske putanje kojom se kreće.
Ruđer Bošković je ovu pojavu opisao 1749. godine u svom delu "O vihoru" koji je noću između 11. i 12. juna 1749. opustošio veliki deo Rima. U objašnjenju uzroka pojave tvrdio je da pijavice nastaju usled "isparenja koja se dižu iz Zemlje, pomešana s vodenom parom i podzemne vatre". Boškovićevo objašnjenje nije daleko od današnjeg razumevanja nastanka pijavica – potrebna je vlaga i relativno visoka temperatura.
Komentari (0)