Evropa

Sarkozi prvi bivši francuski lider koji je otišao u zatvor: Ovi predsednici su osuđeni, ali nisu završili iza rešetaka

Komentari
Sarkozi prvi bivši francuski lider koji je otišao u zatvor: Ovi predsednici su osuđeni, ali nisu završili iza rešetaka
Sarkozi prvi bivši francuski lider koji je otišao u zatvor: Ovi predsednici su osuđeni, ali nisu završili iza rešetaka - Copyright Tanjug/AP/Thibault Camus

Autor: Euronews Srbija, Protothema

21/10/2025

-

13:14

veličina teksta

Aa Aa

Nikola Sarkozi je postao prvi bivši francuski predsednik koji je otišao u zatvor, pošto je počeo odsluženje petogodišnje kazne zbog zavere za finansiranje svoje predizborne kampanje novcem pokojnog libijskog lidera Moamera Gadafija.

Sarkozi, koji je bio predsednik od 2007. do 2012. godine, žalio se na zatvorsku kaznu u zatvoru La Sante, gde je zauzeo ćeliju površine otprilike devet kvadratnih metara u izolacionom krilu zatvora.

Tamo, u samo devet kvadratnih metara svoje ćelije, nekada svemoćni "superpredsednik" (kako su ga prozvali) Francuske imaće mnogo vremena da razmišlja o tome koliko je život čudan, ali i koliko njegova evolucija može biti surova i opasna kada ste političar u Francuskoj. 

Tanjug/AP/Michel Euler

 

I istorija zaista piše o Nikoli, ali kao prvom predsedniku Francuske koji je završio u zatvoru, prvom šefu države posle Filipa Petena, koga je Šarl de Gol strpao u zatvor. Sarkozi se pridružio veoma zatvorenom klubu francuskih šefova država koji su osuđeni. Poslednji od njih bio je njegov politički mentor Žak Širak .

Francuski politički život, sa svojim prestižem i glamurom, prošao je kroz oluje, katastrofe i preporode. Međutim, iza retorike, teških obećanja i promena vlada, postoji i manje viteški aspekt moći: onaj progona, osude i, u nekoliko slučajeva, zatvora.

Ako na celom Starom kontinentu, od perioda Rimskog carstva do danas, postoji vrlo malo lidera koji su suđeni, završavajući svoju političku karijeru ponižavajućom osudom, samo 88, u tradicionalno liberalnoj Francuskoj Republici, Sarkozi je u suštini prvi predsednik koji je odveden u fizički zatvor, jer su skoro svi ostali osuđeni šefovi francuske države svoje kazne služili na druge načine.

U redu, možda najsuroviji način odsluženja kazne Francuzi su rezervisali za kralja Luja XVI, koji je osuđen na smrt 1793. godine, i to za isti prekršaj za koji je i Sarkozi optužen i osuđen: "Zavera sa stranim silama". Naravno, Luj, koji je takođe bio ljubitelj dobrog života i luksuza, poput svoje supruge Marije Antoanete, koja je takođe pogubljena odsecanjem glave, i Sarkozija, bio je veoma smiren čak i pred giljotinom.

"Opraštam svojim neprijateljima, neka moja smrt bude spas Francuske, umirem nevin“, bile su njegove poslednje reči na pariskom Trgu revolucije, sada Trgu Кonkorda (Trg Omonija, na grčkom). To je isti trg gde je Sarkozi vodio kampanju 2007. godine, zbog čega je osuđen na zatvorsku kaznu. To je isti trg gde je Sarkozi snimljen kako kaže "odlazi, idiote" francuskom državljaninu koji je odbio da se rukuje.

Jedini francuski šef države koji je završio u zatvoru bio je Filip Peten. Ne političar, već vojnik, pa čak i heroj Prvog svetskog rata. Petena je Francuska pozvala u teškim vremenima.

Sa titulom maršala Francuske i otpuštenim decenijama ranije, služio je kao ambasador u Španiji i pozvan je u Francusku 1940. godine, kada je Mažinoova linija propala i Nemci su napredovali gotovo bez borbe. Osamdesetčetvorogodišnji Peten je shvatio da malo šta može da učini. Stoga je potpisao primirje, predaju Francuza, koju će kasnije opravdati kao "jedinu opciju za spasavanje Francuske".

Više od 100 ljudi dalo podršku Sarkoziju

Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi, jutros oko 9 časova stigao je u zatvor La Sante.

Više od 100 ljudi stajalo je ispred zatvora, nakon što je njegov sin Luj (28) pozvao pristalice na podršku.

Tanjug/AP/Thibault Camus

 

Sarkozi je rekao da ne želi poseban tretman u ozloglašenom zatvoru La Sante, iako je smešten u izolaciono odeljenje radi sopstvene bezbednosti, jer su drugi zatvorenici poznati dileri droge ili su osuđeni za teroristička dela.

U junu te godine preuzeo je vođstvo takozvane "Višijevske vlade". Vlade dvoličnih govornika, Hitlerove marionete (sa kojim se Peten fotografisao kako se rukuje) koja se "istakla" po masovnim progonima stotina hiljada Jevreja koji su deportovani u koncentracione logore, i njegovih političkih protivnika.

Кobno je, dakle, da je, kao saradnik nemačkih okupatora, maršal Peten, heroj, "vojnik nad vojnicima", izveden pred sud pod optužbom za veleizdaju. I ništa ga nije spasilo od pogubljenja osim samog Šarla de Gola.

De Gol je intervenisao da spreči njegovo pogubljenje i da mu se kazna preinači u doživotni zatvor u znak priznanja za usluge koje je pružio Francuskoj u Prvom svetskom ratu. Odveden je u zatvore "Il d'Ila", gde mu je ubrzo dijagnostikovana teška demencija koja ga je sprečavala da se brine o sebi. Peten je umro 1951. godine, u 89. godini, u zatvoru, gde je i sahranjen.

U još jednom čudnom preokretu sudbine, Sarkozijev politički mentor, Žak Širak, bio je prvi francuski šef države osuđen posle Petena. Ali nikada se nije našao iza rešetaka.

profimedia

 

Širak je optužen za široko rasprostranjenu korupciju i zloupotrebu vlasti, ali su mu trebale decenije da sedne na sudsku klupu. To je zato što su se optužbe odnosile na trajanje njegovog mandata gradonačelnika Pariza, od 1977. do 1995. godine, ali su iznete dok je Širak bio predsednik. Predsednički imunitet ga je štitio dok je bio predsednik.

Istorijsko suđenje

Кada se Širak u nekom trenutku povukao sa predsedničke funkcije, našao se pred pravdom i 2011. godine je uvučen u istorijsko suđenje nakon što je postao prvi francuski predsednik koji je krivično gonjen. Na suđenju, Žak Širak, koga su Francuzi u međuvremenu prozvali "prevarantom",  proglašen je krivim za zloupotrebu položaja, kršenje poverenja i proneveru, kada je tokom svog mandata gradonačelnika Pariza zaposlio 21 osobu na opštinskom platnom spisku koja je zapravo radila za njegovu konzervativnu stranku. Sudije su presudile da su njegovi postupci kao gradonačelnika Pariza koštali poreske obveznike grada 1,4 miliona evra.

Širak nije bio prisutan na suđenju, jer su njegovi advokati podneli lekarski izveštaj u kojem se navodi da pati od gubitka pamćenja i lošeg zdravlja, između ostalih "ozbiljnih i nepovratnih" neuroloških problema. Upravo je ta "krhkost" njegovog zdravlja i njegova poodmakla starost doveli do toga da mu je izrečena dvogodišnja uslovna zatvorska kazna. Odslužio ju je u pritvoru, što nije bilo baš neophodno s obzirom na njegovo zdravstveno stanje.

Premijer Žaka Širaka, a kasnije ministar spoljnih poslova Francuske Republike, Alen Žipe doživeo je istu sudbinu. Žipe je karijerni političar sa dugom istorijom u konzervativnoj oblasti, a vrhunac je dostigao kada je bio premijer Francuske od 1995. do 1997. godine pod predsednikom Žakom Širakom.

Termin "karijerni političar" je potpuno opravdan kada se uzme u obzir da je Žipe bio ministar spoljnih poslova od 1993. do 1995. godine, a ministar za budžet i portparol vlade od 1986. do 1988. godine. Bio je predsednik političke stranke Unija za narodni pokret (UMP) od 2002. do 2004. godine i gradonačelnik Bordoa od 2006. do 2019. godine.

U Žipeovom slučaju, izvođenje pred sud nije bio veliki udarac za njegov ugled. Кonzervativac je bio jedan od najnepopularnijih premijera Francuske, suočio se sa velikim štrajkovima koji su paralizovali zemlju tokom njegovog mandata. Smenjen je sa funkcije nakon ubedljive pobede levice na vanrednim parlamentarnim izborima 1997. godine.

Godine 2004, Žipe je sedeo na klupi sa Širakom u istom slučaju i takođe je proglašen krivim za korupciju. Dobio je uslovnu kaznu od 14 meseci  i zabranu obavljanja javne funkcije.

La Sante VIP hotel sa rešetkama na prozorima

La Sante je zatvor koji se tiče posebnih slučajeva ljudi i gde zatvorenici ne dolaze u kontakt sa drugim zatvorenicima, a očekuje se da će Sarkozi biti smešten ili u samici ili u takozvanom "VIP krilu."

"VIP krilo" namenjeno je zatvorenicima koji se smatraju neprikladnim da budu među opštom populacijom zatvora, obično zbog straha za njihovu bezbednost. To mogu biti političari, bivši policajci, članovi krajnje desničarskih organizacija.

Tanjug/AP/Francois Mori

 

Ćelije su površine devet kvadratnih metara (oko 97 kvadratnih stopa), ne veće od redovnih ćelija, iako zatvorenici u ovom posebnom krilu nisu obavezni da dele svoju ćeliju, obično iz bezbednosnih razloga.

Prilikom dolaska u zatvor La Sante, Sarkoziju su uzeti otisci prstiju i fotografisan je. Bivši predsednik Francuske dobio je zatvorski broj i biće mu izrađena lična zatvorska identifikaciona kartica.

Tanjug/AP/Francois Mori

 

Sarkozi ima pravo na sef gde može da odloži nakit i novac. Sa sobom može da nosi burmu, sat i verske predmete.

Kao i svi zatvorenici, moraće da prođe potpuni telesni pretres.

Dobiće i "paket za novopridošle", koji sadrži toaletne potrepštine, čisto rublje, posteljinu, ćebe, posuđe za obroke i papir i olovke za pisanje porodici.

Sadržaj ćelije u La Santeu

Svaka od 18 identičnih ćelija u VIP krilu ima frižider, tuš, toalet, TV, šporet i fiksni telefon - privilegije koje se više ne nalaze u većini zatvora.

Tanjug/AP/Francois Mori

 

Međutim, zatvorenici u VIP krilu ne žive u palatama. Uslovi ostaju surovi, kako bivši zatvorenici opisuju: "Problem nije toliko u pogodnostima, koliko u buci." 

Tanjug/AP/Francois Mori

 

Noću, objašnjavaju, vriskovi koji se čuju iz drugih delova takođe bude stanare VIP krila, sa svim pratećim što to može da podrazumeva. A onda, apsolutna tišina.

Tanjug/AP/Francois Mori

 

Bivši policajac koji je prošao kroz zatvore govorio je o stalnim uvredama koje su mu upućivali drugi zatvorenici kada su saznali da je tamo, što je pojačalo osećaj stigmatizacije za one koji ulaze u ove prostore.

Komentari (0)

Evropa