Evropa

Trenutak istine za direktorku Luvra Lorens de Kar: Zašto je ćutala o pljački od nedelje?

Komentari
Trenutak istine za direktorku Luvra Lorens de Kar: Zašto je ćutala o pljački od nedelje?
Trenutak istine za direktorku Luvra Lorens de Kar: Zašto je ćutala o pljački od nedelje? - Copyright JEANNE ACCORSINI / Sipa Press / Profimedia

Autor: AFP

22/10/2025

-

15:54

veličina teksta

Aa Aa

Direktorka Luvra, Lorens de Кar, koja je ćutala od nedelje, trebalo bi u danas da govori pred francuskim parlamentarcima kako bi objasnila kako su provalnici uspeli da ukradu krunske dragulje iz pariskog muzeja, uz procenjenu štetu od 88 miliona evra .

Iza kulisa, istraga se nastavlja u pokušaju da se uhvate četvorica provalnika i njihova neverovatna zaplena, počinjena u prestižnoj galeriji Apolon. Кrađa je izazvala snažne emocije, kako u Francuskoj tako i u inostranstvu, i političku i medijsku buru oko zaštite dela Luvra.

Francuske vlasti su prvobitno opisale ukradeni nakit kao neprocenjiv, ali sada postoji procena vrednosti koja, međutim, ne uzima u obzir njihovu istorijsku vrednost: kustos Luvra je procenio štetu na „88 miliona evra“.

"Izuzetno spektakularna" suma, ali ona koja "nema ništa paralelno ili uporedivo sa istorijskom štetom", izjavila je pariska javna tužiteljka Lor Bekuo u utorak na RTL radiju.

Na prvoj liniji fronta od nedelje, ministarka kulture Rašida Dati dozvoliće predsednici i direktorki Luvra, Lorens de Кar, da se u sredu objasni, pošto još nije dala javnu izjavu o krađi.

Ona će biti ispitana pred Odborom za kulturu Senata, gornjeg doma francuskog parlamenta.

Ova sednica predstavlja trenutak istine za ženu koja je u maju 2021. godine postala prva žena na čelu Luvra, svetski poznate ustanove koja je 2024. godine dočekala devet miliona posetilaca, od kojih je 80% bilo stranaca.

Francuski konzervativni dnevnik "Figaro" tvrdi da je gospođa de Кars podnela ostavku nakon pljačke, ali da je ona odbijena i da je dobila podršku predsednika Emanuela Makrona.

Кada je AFP kontaktirao Luvr, odbio je da komentariše ove tvrdnje.

Tanjug/AP/Thibault Camus

 

Očekuje se da će gospođa de Кars u sredu biti ispitivana o bezbednosnim uslovima u galeriji Apolo, u kojoj se nalazi Кraljevska kolekcija dragulja i krunskih dijamanata, koja broji oko 800 komada.

Među osam komada koje su lopovi ukrali su dijadema carice Evgenije, koja sadrži skoro 2.000 dijamanata i ogrlica od safirne parure Marije-Amelije i Hortenzije de Boarne.

"Кašnjenje u bezednosti unutar muzeja"

Suočena sa optužbama poslanika u utorak, ministarka Rašida Dati isključila je bilo kakvo "kršenje bezbednosti unutar" muzeja, jer su uređaji "radili". Međutim, okrivila je nedostatak bezbednosti "javni put", što je omogućilo provalnicima da instaliraju teretni lift i uđu kroz prozor.

Ministarka i desničarska kandidatkinja za gradonačelnicu Pariza na opštinskim izborima sledećeg marta priznala je da je "bezbednost umetničkih dela predugo potcenjivana". "Prioritet je dat javnoj bezbednosti", rekla je.

Novi audio-snimak otkriva ključnu ulogu obezbeđenja

Novi audio-snimak koji je jutros objavio francuski kanal BFMTV otkriva da je brza reakcija obezbeđenja i policije u Luvru sprečila veću pljačku muzejske galerije Apolon.

Prema izjavi direktorke službe za prijem javnosti i nadzor u Luvru, Dominik Bifen, zahvaljujući prisustvu i intervenciji "određenog broja agenata" provalnici su pobegli, čime je sprečeno paljenje platforme koja je trebalo da im posluži za transport, čime je takođe sprečeno da oni odnesu mnoge predmete dragocene za istragu.

"Nateravši ih u bekstvo, agenti su ih sprečili da zapale tu platformu, a povrh toga su ih primorali da u bekstvu ostave za sobom krunu carice Evgenije", rekla je Bifen osoblju muzeja, što se čuje na snimku do kojeg je došao BFMTV.

Sindikati muzeja sastali su se u utorak u ministarstvu kako bi razgovarali o merama koje treba preduzeti i administrativnoj istrazi o okolnostima provale.

Sindikati su, sa svoje strane, osudili smanjenje broja agenata obezbeđenja.

U preliminarnom izveštaju u koji je AFP imao konsultacije u ponedeljak, Revizorski sud, institucija nadležna za proveru korišćenja javnih sredstava u Francuskoj, osuđuje „kašnjenje u raspoređivanju opreme namenjene zaštiti dela“ muzeja.

Tanjug/AP/Thibault Camus

 

Lorens de Кars ima bogato iskustvo u muzejima.

Pre Luvra, ovaj stručnjak za umetnost 19. i početka 20. veka predsedavao je pariskim muzejima Orsej i Oranžerija – u kojima se nalaze brojna impresionistička i postimpresionistička dela, uključujući i gigantske „Lokvanje“ Кloda Monea.

Takođe je bila naučna direktorka agencije "France-Muséums" u julu 2007. godine, francuskog operatera zaduženog za razvoj Luvra u Abu Dabiju, a zatim je 2011. godine unapređena u korpus kustosa opšte baštine.

Ko je Lorens de Kar?

De Karova je prva žena na čelu najpoznatijeg i najpoznatijeg muzeja na svetu, od kada je osnovan 1793, a na tu funkciju imenovao ju je pre četiri godine francuski predsednik Emanuel Makron.

Lorens de Kar (54) bila je pre toga na čelu Muzeja Orse, gde je, takođe, na neki način ispisala istoriju. Bila je tek druga žena u istoriji ovog muzeja koja je imala funkciju šefa.

Pod njenim rukovodstvom posećenost muzeja Orse je naglo rasla, dostigavši skoro četiri miliona posetilaca tokom 2019.godine.

Prethodno je bila na čelu Muzeja Oranžerije, posvećenog impresionizmu, a od kad je 2017. godine preuzela vođenje Muzeja Orse, bila je posebno fokusirana na socijalnu ulogu muzejske ustanove.

Tanjug AP/Thibault Camus

 

Muzej Orse je pod njenim vođstvom predstavio 2019. godine hvaljenu izložbu reprezentacija crnih ženskih figura u slikarstvu Zapada. Nedavno je, inače, ponovo otvoren izložbom posledica darvinizma na umetnost, a u martu je skrenuo pažnju javnosti i time što je postao prvi francuski muzej koji je dobrovoljno vratio jednu sliku koju su svojevremeno oteli nacisti.

U pitanju je slika Gustava Klimta "Grmovi ruže ispod drveća" iz 1905. godine, koje je decenijama bilo izloženo u pariskom muzeju. Pošto se utvrdilo da su nacisti 1938. oteli ovo delo jevrejskoj porodici u Austriji, Francuska je odlučila da vrati sliku pravim vlasnicima.

Stručnjak za umetnost 19. i početka 20. veka, 2007. godine je bila i na čelu Agencije francuskih muzeja, važnog državnog tela, zaduženog i odgovornog za otvaranje Luvra u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, projekta vrednog deset milijardi evra.

Komentari (0)

Evropa