Gađaju li sankcije "srž ratne ekonomije"? Rogozin: "Prednost Moskve što Ukrajini može naneti veći bol nego Zapad Rusiji"
Komentari24/10/2025
-22:05
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije ruskim naftnim kompanijama Lukoil i Rosnjeft. Uvođenju sankcija prethodio je neuspešni pokušaj samita u Budimpešti, gde je trebalo da se sastanu američki predsednik Donald Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin. Tramp je rekao da je otkazao sastanak jer, kako kaže, razgovori sa Putinom ne vode nigde. Istovremeno, Evropska unija je usvojila 19. paket sankcija Moskvi.
Sankcije iz Brisela i Vašingtona došle su u isto vreme. Dok je EU obelodanila 19. paket, sa druge druge strane Atlantika, Tramp je u prisustvu generalnog sekretara NATO Marka Rutea saopštio da SAD uvode velike sankcije Rusiji za koje se nada da neće dugo trajati.
Evropske sankcije podrazumevaju zabranu uvoza ruskog tečnog gasa na evropsko tržište od 1. januara 2027, kao i sankcije za još 118 ruskih brodova iz takozvane flote u senci.
Brisel je pozdravio istovremeno uvođenje sankcije. Po mišljenju predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, najnoviji set sankcija pogodiće "srž ruske ratne ekonomije".
Nakon što je Vašington uveo sankcije Lukoilu i Rosnjeftu, kineske državne kompanije privremeno su obustavile kupovinu ruske nafte koja se prevozi morem. Kina je uz Indiju najveći kupac ruske nafte.
Iz Moskve su poručili da je odluka Vašingtona da uvede sankcije kontraproduktivna.
Uprkos dodatnom zaoštravanju između SAD i Rusije izazvanim sankcijama, Moskva ne isključuje mogućnost sastanka Trampa i Putina u budućnosti.
Rogozin: Nepostojanje grajanja u zemlji poput Ukrajine može učiniti život nepodnošljivim
Govoreći o sankcijama, Leonid Rogozin, novinar iz Rusije, osvrnuo se na reči Trampa kada su ga pitali za reakciju Putina na uvedene mere.
"Rekao je videćemo za šest meseci. Šest meseci je puno vremena i ono što će se pre dogoditi pre tih šest meseci je nastavak bombardovanja ukrajinskih civilnih infrastrukturnih objekata, energetskih i Rusija time pokušava ove godine, kao i prethodnih godina da stvori situaciju time što će biti nedovoljno struje i najverovatnije grejanja neće biti tokom zime u Ukrajini", rekao je on gostujući u emisiji Euronews Svet.
Kako je rekao ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, Rusi pokušavaju da ubrzaju humanitarnu katastrofu, a Rogozin kaže da je to manje-više tačno jer nepostojanje grajanja u zemlji poput Ukrajine može učiniti život nepodnošljivim od početka decembra do kraja februara.
"Tu je i faktor nepostojanja jasnog finansiranja za narednu godinu i za onu tamo godinu jer nema dogovora o zamrznutim ruskim sredstvima i čini se da ne postoji alternativa američkom finansiranju koje pomaže Ukrajini. Evropljani ne mogu da obezbede dovoljno novca, dovoljno naoružanja ili barem koliko su to radili ranije i to se oseća na frontu. Ovo su poslednje etape vojne operacije u ključnim ukrajinskim uporištima poput Pokrovska, Rusi napreduju u Konstantinovki. Sve u svemu, situacija narednih meseci, zimskih meseci, ne izgleda dobro za Ukrajinu, posebno ukoliko dođe do nestašice struje u velikim naseljima i gradovima. Ne vidim kako bi ozbiljan efekat sankcija protiv ruskih naftnih kompanija mogao da spreči da Ukrajina ne propati u velikoj meri narednih meseci", rekao je Rogozin.
Kada je reč o raketama "tomahavk", Rogozin ističe da su Rusi nekoliko puta rekli da ne bi mogli da utvrde ako "tomahavk" bude lansiran da li nosi nuklearnu bojevu glavu ili ne.
"Onda bi mogli da tretiraju lansiranje tomahavka kao nuklearni napad na njihovu zemlju sa svim strašnim posledicama za čitavo čovečanstvo. Uprkos retorici, malo je verovatno da će se tomahavk pojaviti na bojnom polju, ali ukoliko Rusi ne reaguju na drastičan način, malo je verovatno da će ti projektili promeniti situaciju, baš kao i sa sankcijama. Prednost Rusije je što može Ukrajini da nanese nemerljivo veći bol nego što Zapad može da nanese Rusiji", rekao je on.
Kada je reč o trenutnoj situaciji na frontu, Rogozin kaže da je bitka za Pokrovsk ključna, da je reč i najvećem ukrajinskom uporištu u Donjecku i da se ta bitka završava.
"Rusi bi mogli da preuzmu kontrolu u Pokrovsku u narednih nekoliko nedelja. Bore se u centru Pokrovska u ovom trenutku. Kada Pokrovsk padne to će ubrzati jedan broj događaja na bojnom polju, jedna od posledica biće rusko napredovanje na sever Pokrovska, to će im omogućiti da okruže ostatak naselja severnog Donjecka. Iako Rusija danas zahteva da se Ukrajinci povuku iz preostalih delova Donjecke oblasti, narednih meseci i tokom zime veći deo te teritorije će Rusi u svakom slučaju zauzeti", rekao je on.
Kako dodaje, može doći do prekida vatre duž postojeće linije fronta, ali ta "nova linija fronta u naredna tri ili četiri meseca mogla bi da se pokaže da će biti jako blizu administrativne granice Donjecka".
Kokotović: Posledice će osetiti Kina i Indija
Kada je reč o američkim sankcijama velikim ruskim naftnim kompanijama, Nadežda Kokotović iz Briselskog kluba za energetiku kaže da su ove dve kompanije, kao i Gaspromnjeft, u svojoj zemlji potpuno zaštićene jer nisu toliko izložene zapadnoj ekonomiji, tako da se posledice za ove dve kompanije odnose na trgovinu sa Indijom, Kinom, Turskom.
"Već smo videli da su četiri kineske kompanije privremeno zaustavile kupovinu ruske nafte morskim putem. Recimo Indija od februara 2022. najveći deo uvoza nafte je iz Rusije. Tramp je više puta rekao da očekuje, da mu je indijski premijer obećao da će Indija prestati da kupuje rusku naftu, a Vašington bi zauzvrat smanjio carine i sada Kina i Indija moraju da izbalansiraju energetsku sigurnost sa jedne strane, s druge strane te rizike od sankcija i očekuje se da će se one delimično okrenuti izvorima snabdevanja", rekla je ona.
Kako je dodala, ne misli da će biti nekih posledica za Srbiju vezano za slučaj NIS-a.
Celu emisiju Euronews Svet pogledajte u videu ispod:
Komentari (0)