Da li je Putin prekršio dogovor sa Trampom oko "pauze" u ratu i koliko je zapravo primirje blizu?
Komentari
04/02/2026
-17:01
Ukrajina je suočena sa masovnim ruskim napadima dok temperature padaju ispod -20 stepeni Celzijusa, uprkos kratkoj pauzi koju je, prema Trampovim rečima, Vladimir Putin obećao da će poštovati. Tokom noći, ruske snage izvele su najveći vazdušni napad ove godine na Kijev, uključujući više od 60 raketa i 450 dronova, ciljajući energetske objekte i stambene zgrade u Kijevu, Dnjepru, Harkovu, Sumiju, Odesi i drugim regionima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je prekršila dogovor sa SAD i koristila pauzu u napadima da nagomila oružje.
"Ili Rusija sada veruje da u nedelji postoje četiri nepotpuna dana umesto sedam, ili zaista računa samo na rat i čeka najhladnije dane ove zime", rekao je Zelenski.
Tanjug/AP/Petros Karadjias
Američki predsednik Donald Tramp ipak misli drugačije. Naime, on je rekao da Putin "održao reč" time što je zaustavio napade nedelju dana, uprkos tome što je Moskva izvela masovan napad nakon isteka dogovorenog perioda.
"Znate, to je jedna sedmica, prihvatićemo bilo šta, jer tamo je sada zaista hladno", rekao je Tramp, navodi CNN, dodajući da bi voleo da je Rusija produžila pauzu u napadima.
Tanjug/AP/Alex Brandon
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha naveo je da je Moskva čekala da temperature padnu pre nego što je napala energetski sistem Ukrajine.
"Ni očekivani diplomatski pregovori u Abu Dabiju ove nedelje, niti njegova obećanja SAD, nisu sprečili ruskog predsednika Vladimira Putina da nastavi teror nad običnim ljudima tokom najsurovije zime", napisao je Sibiha na svom nalogu na mreži Iks.
Napadi su izazvali prekid grejanja u više od 1.000 stambenih zgrada u Kijevu, a zvaničnici su prijavili oštećenja u pet kijevskih okruga i najmanje šest ranjenih. Vazdušna uzbuna trajala je više od pet sati, dok je dron napad u Zaporožju ubio dvoje tinejdžera i ranio najmanje devet osoba.
Tanjug/AP/Efrem Lukatsky
Zelenski je pozvao zapadne partnere da pojačaju isporuku raketa za sisteme protivvazdušne odbrane, ocenjujući da "bez pritiska na Rusiju, ovaj rat se neće završiti".
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, tokom posete Kijevu, rekao je da Rusija pokušava da "stvori haos za nevine civile" i istakao podršku Ukrajini.
"Vaša bezbednost je naša bezbednost, vaš mir je naš mir", naveo je Rute.
Nova runda pregovora, ovog puta u Abu Dabiju
Visoki ukrajinski i ruski zvaničnici treba da se sastanu u Abu Dabiju na drugom krugu razgovora posredovanih od strane administracije Donalda Trampa. Očekuje se da dvodnevni razgovori slede format prošlomesečnih pregovora, sa pregovaračima iz Vašingtona, Kijeva i Moskve.
Tramp je u poslednjih nekoliko nedelja zauzeo optimističan ton, tvrdeći da je kraj četvorogodišnjeg rata dostižan. Ipak, Moskva i Kijev su smanjili očekivanja, umanjujući šanse za neposredan proboj, piše Gardijan.
Rusija je nastavila bombardovanje Kijeva, samo pet dana nakon što je Donald Tramp tvrdio da se Vladimir Putin složio na nedelju dana pauze u napadima zbog ekstremnog hladnog vremena u Ukrajini.
Spoljnopolitički analitičara Branimir Đokić rekao je za Euronews Srbija da od ove runde "ne treba očekivati značajan proboj".
"Kako kažu ukrajinski pregovarači, oni su pre nekoliko nedelja imali razgovore i ne očekuje se da ova runda donese neki proboj. Već sada se rasprava zahuktava, ali očigledno su prošli put, kada su se sastali, identifikovali sporne tačke, nakon čega su se vratili u Rusiju i Ukrajinu radi konsultacija", rekao je Đokić.
Više o analizi nove runde pregovora u Abu Dabiju pročitajte u posebnom tekstu.
Koliko su strane blizu mirovnog sporazuma?
Održiv put ka miru i dalje je složen, jer Moskva nastavlja da postavlja maksimalističke teritorijalne zahteve Ukrajini. Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je prošle nedelje da se pregovori svode na jedno, veoma sporno pitanje: teritoriju. Kremlj je više puta izjavio da svaki mirovni sporazum mora da podrazumeva da Ukrajina preda čitavu istočnu oblast Donbasa, uključujući delove koji su još pod kontrolom Ukrajine.
Kijev je odbacio te uslove, iako je Zelenski rekao da je spreman da razmotri alternativne aranžmane, uključujući povlačenje ukrajinskih trupa iz delova istoka i uspostavljanje demilitarizovane zone. Američki zvaničnici vrše pritisak na Ukrajinu da odustane od Donbasa, obećavajući sigurnosne garancije samo ako Kijev prvo pristane na teritorijalne ustupke.
Čak i ako bi se postigao neki kompromis po pitanju teritorije, ostali problemi bi ostali. Moskva je rekla da ne bi tolerisala evropske trupe na ukrajinskoj teritoriji, što Kijev vidi kao ključ za sigurnosne garancije. Kremlj je takođe zahtevao stroga ograničenja u veličini ukrajinske vojske, što je Zelenski više puta odbio.
Uprkos velikoj razlici u stavovima, obe strane često vode oprezni ples pred Trampom, nastojeći da izgledaju otvoreno za mir kako ne bi naljutile američkog predsednika, dok krivicu prebacuju na drugu stranu.
Ko učestvuje u razgovorima?
Ukrajina i Rusija šalju delegacije visokog nivoa. Ukrajinski tim uključuje Kirila Budanova, bivšeg šefa vojne obaveštajne službe koji sada rukovodi predsedničkom administracijom, Davida Arakhamiju, poverljivog pregovarača, i Andrija Hnatova, načelnika Generalštaba. Rusku delegaciju predvodi Igor Kostjukov, šef GRU vojne obaveštajne službe, uz druge obaveštajne zvaničnike i Kremljovog specijalnog izaslanika Kirila Dmitrijeva.
Slika Budanova i Kostjukova koji sede jedan naspram drugog je upečatljiva: kao bivši i sadašnji šefovi obaveštajnih službi, obojica su nadgledali tajne kampanje protiv suparničkih službi, pri čemu je Ukrajina tokom rata eliminisala nekoliko visokih GRU zvaničnika.
Sa američke strane očekuje se prisustvo specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, Trampovog zeta. Ova dvojica su postali stalni učesnici američke diplomatije, putujući između Bliskog istoka, iranske krize i rata u Ukrajini, ali su kritikovani zbog nedostatka formalnog diplomatskog iskustva.
Još uvek nije jasno kada bi se Putin i Zelenski mogli sastati. Zelenski je više puta rekao da je spreman da se sastane sa Putinom na neutralnom terenu. Kremlj, međutim, tvrdi da bi se ruski lider složio na razgovore samo ako Zelenski putuje u Moskvu.
Šta većina Ukrajinaca i Rusa želi?
Pogođena istorijski hladnom zimom i suočena sa teškim mesecima pred sobom, dok je veći deo civilne infrastrukture uništen ruskim napadima, Ukrajinci pokazuju jasne znakove iscrpljenosti. Dok je želja za mirom široko rasprostranjena, ankete pokazuju čvrst otpor prema svakom sporazumu koji bi podrazumevao predaju cele oblasti Donbasa Rusiji u zamenu za američke i evropske sigurnosne garancije i kraj rata. Mnogi u zemlji strahuju da takav kompromis ne bi doneo trajan mir, već bi ohrabrio Moskvu da nastavi kampanju.
Teže je proceniti raspoloženje javnosti u Rusiji, gde bilo koja kritika rata može rezultirati zatvorskom kaznom. Ipak, neke od preostalih nezavisnih anketa sugerišu da se procenat Rusa koji podržavaju mirovne pregovore popeo na 61 odsto. U isto vreme, te ankete pokazuju da Rusi, poput svog lidera, i dalje nisu spremni da naprave teritorijalne ustupke u okviru mirovnog sporazuma.
Tanjug/AP/Sergei Bulkin
Šta ako razgovori ponovo propadnu?
Putin tvrdi da Rusija pobeđuje u ratu i nagovestio je da je spreman da nastavi borbe, osim ako Ukrajina ne pristane na uslove koje je postavila Moskva. U ratu iscrpljivanja koji je do sada odneo blizu dva miliona žrtava, centralno pitanje glasi: koja strana će popustiti prva, odnosno koja ima veću izdržljivost da održi sukob?
Ukrajina, sa znatno manjom populacijom od Rusije, bori se da mobilizuje dovoljno trupa da popuni praznine, dok se postavlja pitanje da li evropski vojno-industrijski kapacitet može dovoljno brzo da se poveća kako bi nadomestio smanjenje američke vojne pomoći.
Rusija, s druge strane, nalazi se pod sve većim pritiskom. Ekonomija stagnira, mnogi nevojni sektori se smanjuju, a prihodi od nafte su znatno pali zbog sankcija.
Dok jedna od strana ne dostigne tačku pucanja i ne bude primorana da popusti, rat će verovatno nastaviti.
Komentari (0)