Evropa

Hiljade demonstranata u Nemačkoj traže ostavku kancelara: AfD nastavlja da jača, dok Mercova podrška dramatično pada

Komentari
Hiljade demonstranata u Nemačkoj traže ostavku kancelara: AfD nastavlja da jača, dok Mercova podrška dramatično pada
Hiljade demonstranata u Nemačkoj traže ostavku kancelara: AfD nastavlja da jača, dok Mercova podrška dramatično pada - Copyright Tanjug/AP/Federico Gambarini

veličina teksta

Aa Aa

Centar Berlina ponovo je bio u znaku protesta. Ispred Brandenburške kapije i duž Ulice 17. juna okupilo se nekoliko hiljada ljudi koji su jasno poručili: "Merc mora da ode". Policija je procenila da je na glavnoj manifestaciji bilo oko 4.000 demonstranata, dok su organizatori govorili o većem broju, a brojka koja se takođe pojavila je oko 10.000 učesnika. Viđeno je jako puno nemačkih zastava, transparenata sa zahtevima za ostavkom vlade, direktnu demokratiju po švajcarskom modelu, ukidanje poreza na CO2, ukidanje GEZ takse i veću odgovornost političara.

Demonstracije su se dešavale u vladinoj četvrti, a atmosfera je bila nabijena ogorčenjem koje se u Nemačkoj već duže vreme kuva. Organizator, Marsel Baldauf iz Saksonije, preko projekta "M1llion" pozivao je na masovni odziv, nadajući se desetinama hiljada.

Iako broj nije dostigao očekivanja, sam čin da se toliko ljudi okupi radnim danom protiv aktuelne vlade dovoljno govori o raspoloženju u zemlji.

Incident u Bundestagu koji je privukao pažnju

Dok su demonstranti prolazili ispod prozora i balkona Bundestaga, nekoliko poslanika AfD-a izašlo je na balkon prostorija svoje stranke. Stefan Keuter, Pier Lameli, Beatri fon Storč i drugi mahali su nemačkim zastavama i pozdravljali okupljene. Potez je brzo snimljen i podeljen na društvenim mrežama.

Ubrzo je stigla Bundestag policija. Policajci su im saopštili da su gore "poslati" zbog sumnje da širenje nemačkih zastava krši kućni red parlamenta. Jedan od poslanika je pitao gde je tu problem kada nemačka zastava stoji i na krovu Bundestaga.

Ceo događaj je ostao u fazi "provere", ali je brzo postao simbol onoga što mnogi vide kao dvostruke standarde - dok se na drugim demonstracijama tolerišu razne zastave i parole, ovde se čak i isticanje državne zastave od strane opozicionih poslanika dovodi u pitanje.

Zašto ljudi izlaze na ulice?

Nezadovoljstvo Fridrihom Mercom i njegovom crno-crvenom koalicijom (CDU/CSU i SPD) raste već mesecima. Merc je došao na vlast sa obećanjima da će stabilizovati zemlju posle haosa Šolcove "semafor" vlade. Obećavao je ekonomski zaokret, strožiju migrantsku politiku, manje birokratije. Međutim, godinu dana kasnije, mnogi građani kažu da vide premalo konkretnih rezultata.

Ekonomija sporo napreduje, a industrijska proizvodnja pada, dok velike kompanije otpuštaju radnike ili sele poslove. Energenti su i dalje skupi, inflacija jede plate, a reforme idu sporo zbog unutrašnjih sukoba u koaliciji.

Migrantska politika, iako nešto čvršća nego ranije, i dalje izaziva frustraciju kod velikog dela stanovništva koje smatra da sistem nije održiv. Na sve to, porezi i nameti vezani za zelenu tranziciju dodatno opterećuju obične ljude i privredu.

Malin Wunderlich / AFP / Profimedia

 

Brojke iz istraživanja javnog mnjenja idu u prilog ovom nezadovoljstvu. Prema INSA anketi s početka juna, AfD je na 29 odsto, dok je CDU/CSU pao na 21 odsto. To je ogromna razlika i najjači rezultat za AfD do sada.

ARD-DeutschlandTrend daje slične brojke - AfD 27 odsto, Unija 23 odsto. Još poraznije za vlast je da je samo 13 odsto Nemaca zadovoljno radom vlade, što predstavlja istorijski nizak rezultat.

Mercov lični rejting kreće se između 13 i 16 odsto. To su brojke koje podsećaju na poslednje dane Olafa Šolca, čija je popularnost takođe strmoglavo pala pre nego što je završio sa vanrednim izborima. Mnogi komentatori otvoreno postavljaju pitanje: Da li Merc ide istim putem?

AfD je posebno jak na istoku Nemačke, gde u nekim pokrajinama prelazi 30-35 odsto. Stranka profitira od svake vlade greške, bilo da je reč o ekonomiji, migracijama, birokratiji ili percepciji da vlada ne brine o potrebama stanovništva.

Komentari (0)

Evropa