Evropa

Evropa i ove jeseni pomera kazaljke: Iako je razloga za ukidanje te prakse mnogo, u EU i dalje bez dogovora

Komentari

Autor: Euronews Srbija

30/10/2021

-

08:32

Evropa i ove jeseni pomera kazaljke: Iako je razloga za ukidanje te prakse mnogo, u EU i dalje bez dogovora
Evropa i ove jeseni pomera kazaljke: Iako je razloga za ukidanje te prakse mnogo, u EU i dalje bez dogovora - Copyright Unsplash

veličina teksta

Aa Aa

Iako je Evropska komisija pre tri godine predložila ukidanje sezonskog pomeranja kazaljki na satu, širom Evrope će noćas biti završeno letnje računanje vremena, što znači da će sutrašnji dan trajati zapravo 25 sati.

Letnje računanje za 2021. godinu završava se u nedelju, 31. oktobra u tri časa ujutru, a to znači da će noćas u tri časa, uglavnom automatski, vaši časovnici da budu vraćeni na dva sata.

Evropski parlament je, podsetimo, 2019. podržao predlog direktive kojom se od 2021. na nivou EU ukida polugodišnje pomeranje sata, a zemljama članicama prepuštena je odluka da li će se opredeliti za "letnje" ili "zimsko" računanje vremena. Ipak, do danas nije postignut nikakav napredak u vezi sa ovim pitanjem.

"U nedelju, 31. oktobra pomerićemo sat", izjavio je u portparol Evropske komisije Stefan De Kersmaker, odgovarajući na pitanje novinara šta se događa se predlogom.

Zašto EU želi da ukine pomeranje kazaljki?

Odluka o usklađivanju kazaljki na satu, te pomeranju poslednje nedelje marta i poslednje nedelje oktobra, donesena je radi boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, transporta i komunikacija. Ipak, očekivani benefiti su u mnogome izostali, a brojna istraživanja su pokazala da pomeranje kazaljki može da bude i štetno po zdravlje ljudi.

Evropski parlament je 2019. podržao predlog direktive kojom se od 2021. na nivou EU ukida polugodišnje pomeranje sata. To zapravo ne bi značilo da se uvodi neko "jedinstveno vreme" i da se letnje računanje vremena ukida automatski, već stopira praksu usklađivanja vremena na evropskom nivou i omogućava članicama da se same odluče da li će zadržati "zimsko" ili "letnje" vreme.

Odluku, međutim, nije lako doneti, a u vreme pandemije koronavirusa za države članice ovo nije bilo pitanje od hitnog značaja. Takođe, da bi jedna država članica donela ovakvu odluku potrebno je da uzme više faktora u obzir, između ostalog i geografski položaj.

Kako je preneo Euractiv, u EU postoje tri vremenske zone i najveća je srednjoevropska od Poljske na istoku do Španije na zapadu.

profimedia

 

Kada bi sve zemlje iz te vremenske zone trajno prešle, na primer, na letnje računanje vremena, u Španiji, Belgiji, Holandiji, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prepodneva, a na severozapadu Španije oko 10 sati.

U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vreme, sunce bi na istoku Poljske izlazilo u tri sata ujutro, u Varšavi u 3.15, a u Berlinu u 3.44.

S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i severu kontinenta ušle u zapadnoevropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, nastale bi nove komplikacije jer bi na primer Francuska i Nemačka spadale u dve različite vremenske zone.

Države poput Francuske, te one na severu Evrope saglasne su da bi ovo trebalo ukinuti, ipak Italija želi da trenutni sistem ostane kakav jeste. Razlog za to je što zemlje na jugu Evrope, na primer Italija i Španija, na ovaj način "produžavaju dan" što onda dovodi do uštede energije i manjih računa za struju. Sever Evrope, na primer, takve benefite ne vidi.

Kako piše The Local, istraživanje sprovedeno 2018. godine pokazalo je da je da bi oko 80 odsto Evropljana glasalo za ukidanje pomeranja kazaljki, te da bi većina ispitanika radije ostala na "letnjem režimu".

Srbija je, inače, počela da koristi letnje računanje vremena prvi put u martu 1983, a kazaljke su usklađene sa Evropkom unijom, odnosno pomeraju se u martu i oktobru. 

Zdravstveni rizici

Iako na prvi pogled deluje da je reč o "samo" sat vremena i da to nije velika stvar, a uz to, vaši mobilni telefoni vas prebace sat unapred ili unazad da to ni ne primetite, ovo može da ima mnogo dublje posledice, ponekad čak opasne i po zdravlje.

Naučnici su zapravo dugo upozoravali na zdravstvene rizike koje nosi ovakvo računanje vremena, a pojedina istraživanja ukazuju čak na porast broja srčanih udara u slučajevima kada se sat pomera unapred. Takođe, pomeranje kazaljki unapred ili unazad može da dovede do poremećaja u hronobiološkim ritmovima i da rezultiraju u poremećaju sna i stresu.

I nije samo reč o ljudima, naučnici su upozorili, kako prenosi "Dejli sabah" da pomeranje kazaljki može negativno da utiče i na životinje s obzirom na to da će svoj dnevni obrok čekati sat vremena duže.

Inače, kraj letnjeg računanja vremena takođe, kako su pokazala neka istraživanja, može da utiče i na porast broja saobraćajnih nesreća. Naime, u trenutku kada se ono završi, mrak pada ranije, odnosno u trenucima kada je zapravo i najveći špic na ulicama.

Komentari (0)

Evropa