Golubovi i žabe "zaseli" u milanskoj skupštini: Rasprava o pravima urbanih životinja (FOTO)

Gradska skupština Milana ispunjena je cvrkutom ptica dok golubovi, žabe, zlatne ribice i bube žure ka svojim mestima. Oni se okupljaju na prvom Parlamentu živih vrsta, nadajući se da će ubediti donosioce odluka da ih uzmu u obzir pri odlučivanju o tome šta će se graditi i gde u drugom po veličini gradu u Italiji.

Svaku od pedeset životinja — čije glasove daju maskirani ljudski predstavnici i koje su izabrane zbog svoje ranjivosti na urbani razvoj — Milano smatra svojim domom, jer žive u njegovim zgradama, parkovima i priobalnim zonama, prenosi Euronews.

Predstavnik čiopa (ptica) osuđuje rušenje stadiona San Siro, koji hiljade jedinki njegove vrste koriste kao mesto za gnežđenje. Stadion, koji je UEFA odbacila kao domaćina finala Lige šampiona i Evropskog prvenstva 2032. godine, našao se na meti gradskog veća zbog neodrživo visokih troškova upravljanja i održavanja.

Lisica se uključuje u ime stanovnika podzemlja, zalažući se da se prednost da zelenim koridorima u odnosu na nova površinska parkirališta. Takođe se vodi žustra rasprava o ponovnom otvaranju kanala Navigli, koji su bili zatrpani krajem 1920-ih kada su železnice učinile njihov originalni značaj zastarelim.

Giulia Sciacca / Zuma Press / Profimedia

Jedna nutrija — veliki poluvodeni glodar — raduje se mogućnosti novog vodenog staništa, dok predstavnik sitnih sisara uporno se protivi stvaranju novih urbanih barijera.

Iako su teme ozbiljne, sastanak ima i komičan ton, omogućavajući ljudskim "čuvarima" grada da na razigran i saradnički način razmišljaju o potrebama njegovih nemih stanovnika.

Zalaganje za skladniji suživot ljudi i životinja

U saradnji Laboratorije za urbanizam Politehničkog univerziteta u Milanu, Piccolo Teatro di Milano i Grada Milana, ova inicijativa predstavlja nastavak projekta "Životinje u gradu", koji je ranije ove godine preuzeo Fondaciju Kartije (Fondation Cartier) za savremenu umetnost u Parizu.

U francuskoj izložbi, dizajner Andrea Branzi i profesor Univerziteta u Milanu i arhitekta vertikalnih vrtova Stefano Boeri — kreativni autori projekta — istraživali su kako urbano planiranje može da podstakne skladniji suživot ljudi i divljih životinja.

Giulia Sciacca / Zuma Press / Profimedia

Izložba je uključivala i razigrane kolaže u kojima su neobične životinje digitalno postavljane preko slika pariskih spomenika i bulevara, kako bi se stvorila nova vizija grada.

Nastavljajući tu ideju, najnovija faza projekta u Milanu je delom izložba, a delom istraživački projekat, koji ispituje kako urbano planiranje može biti osetljivije na potrebe stalnih i migratornih životinjskih vrsta u gradu.

Davanje glasa "nevidljivim" životinjama

Organizatori Parlamenta nadaju se da će učesnici otići sa većom osetljivošću za potrebe urbanih vrsta i da će ih uzimati u obzir pri donošenju odluka koje utiču na čitav ekosistem.

"Mogućnost da se stvori prostor koji daje glas često nevidljivim stvorenjima koja sa nama koegzistiraju u Milanu, osim što nam pomaže da prepoznamo mnoštvo ne-ljudskog života prisutnog u urbanom prostoru, može doprineti informisanijem pristupu velikim odlukama koje utiču na budućnost naših gradova", kaže Stefano Boeri.

Giulia Sciacca / Zuma Press / Profimedia

To bi moglo da uključuje i "hrabru odluku" da se pojedina mesta u Milanu, poput bivšeg kompleksa Marchiondi Spagliardi — brutalističke "škole života" za mlade iz socijalno ugroženih sredina koju je 1950-ih projektovao arhitekta Vitoriano Vigano, a koja je napuštena 1980-ih — pretvore u "centre za zaštitu i unapređenje urbane biodiverziteta", predlaže Mateo Moscateli, koji je pomogao u koordinaciji događaja.

Obnavljanje napuštenih zgrada i degradiranih ekosistema i njihovo vraćanje u prirodno stanje može "pomoći u smanjenju sukoba između ljudi i nedomaćih vrsta i obogatiti ekološko nasleđe grada", tvrdi on.

"Grad, kao inkluzivno mesto, jeste i mora sve više biti prostor koji je sposoban da primi i zaštiti životinjski svet. Naš prostor je i njihov prostor, zbog čega moramo zaštititi ovo veliko nasleđe biodiverziteta", kaže Elena Grandi, odbornica za životnu sredinu i zelene površine Grada Milana.