Tusk: U Varšavi ce biti podignut Zid sećanja posvećen poljskim žrtvama u Ukrajini
Komentari
Dodajte Euronews kao željeni izvor na Google-u
U Varšavi će biti podignut Zid sećanja sa večnim plamenom i imenima svih pronađenih i identifikovanih žrtava ratova vođenih u Ukrajini tokom 20. veka, najavio je danas poljski premijer Donald Tusk.
Premijer Poljske je to objavio na godišnjicu "Krvave nedelje", koja se dogodila 11. jula 1943. godine, kada su ukrajinski nacionalisti u Voliniji pobili hiljade poljskih civila.
Povodom godišnjice, Tusk je objavio snimak na platformi X na kojem je najavio da će u poljskoj prestonici biti podignut spomenik Zid sećanja, prenosi Viadomosci.
"Ubijeni ne smeju da ostanu bez imena, niti mogu da budu ostavljeni bez dostojne sahrane. Sećanje na njih je naša zajednička obaveza prema njihovim najmilijima, kao i prema poljskoj naciji i državi", poručio je Tusk na snimku.
On je dodao da je stoga, kao premijer Poljske, preduzeo konkretne korake kako bi se, nakon niza godina, nastavilo sa potragom i ekshumacijom žrtava masakra u Voliniji, kao i drugih poljskih žrtava ratova u Ukrajini iz 20. veka, čija tela prethodno nisu dostojanstveno sahranjena.
Kako je Tusk istakao, sećanje na svaku od tih osoba mora da bude očuvano, uz navođenje imena i prezimena.
U tom cilju će u Varšavi biti podignut spomenik, Zid sećanja, sa večnim plamenom i imenima svih pronađenih i identifikovanih žrtava.
Povezane vesti
"Republika Poljska neće zaboraviti nijednu od njih", naglasio je Tusk.
Spomenik će predstavljati još jedan vid obeležavanja sećanja na masakr u Voliniji. U toku je izgradnja Memorijalnog muzeja žrtava masakra u Voliniji u gradu Helm, čije je otvaranje prvobitno bilo planirano za 2023. godinu.
Sećanje na masakr takođe se čuva putem spomenika i spomen-ploča u mnogim poljskim gradovima, uključujući Varšavu, Lublin, Gdanjsk, Gdinju i Krakov.
Izraz "masakr u Voliniji" odnosi se na ubistva poljskog civilnog stanovništva na području nekadašnjih Istočnih pograničnih oblasti, koja su počinili ukrajinski nacionalisti iz Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN), Ukrajinske ustaničke armije (UPA) i drugih nacionalističkih grupa, podsetio je poljski medij. Kako se navodi, do toga je došlo dok su se ove teritorije nalazile pod nemačkom okupacijom, kao i u početnom periodu nakon pomeranja linije fronta i uspostavljanja nove državne granice.
Vrhunac masakra u Voliniji bila je takozvana "Krvava nedelja", 11. jula 1943. godine kada su jedinice UPA napale oko 150 naselja u Voliniji.
U nekim od ovih napada učestvovali su i ukrajinski civili, bilo dobrovoljno, ili pod prinudom, a poljski istoričari procenjuju da je ubijeno oko 100.000 Poljaka, prvenstveno žena, dece i starih osoba, dok su hiljade drugih bile prinuđene da napuste postojbinu, podseća medij.
Komentari (0)