Evropa

Hibridni rat na pragu Evrope: Zašto je aerodrom u Lajpcigu stalna meta sabotaža i napada dronovima?

Komentari
Hibridni rat na pragu Evrope: Zašto je aerodrom u Lajpcigu stalna meta sabotaža i napada dronovima?
Hibridni rat na pragu Evrope: Zašto je aerodrom u Lajpcigu stalna meta sabotaža i napada dronovima? - Copyright Tanjug AP/Sebastian Willnow/dpa via AP

veličina teksta

Aa Aa

Lajpcig/Hale je jedan od najvažnijih evropskih teretnih aerodroma i ključni centar za vojni transport. Nakon najnovijeg incidenta, ponovo se postavlja pitanje: zašto ovo mesto iznova postaje žarište sumnji na sabotažu? Nakon što je na aerodromu pronađen dron opremljen eksplozivom, nemački savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint govorio je o "scenariju hibridnog napada“. 

Dronovi su već nekoliko puta primećeni u blizini osetljivih objekata u Nemačkoj. Međutim, prema proceni ministra unutrašnjih poslova, dron opremljen eksplozivom predstavlja novi stepen eskalacije.

Prema izveštajima medija, dron je sadržao visokoeksplozivnu smešu. Činjenica da nije došlo do detonacije navodno je bila samo posledica toga što se detonator otkinuo.

Dobrint smatra da iza ovog incidenta verovatno ne stoje amateri. Takođe je izjavio da bi u slučaj mogle biti umešane "strane sile“, ne navodeći pritom nijednu konkretnu državu.

Incidenti sa dronovima tokom više godina

Najnoviji incident deo je niza bezbednosnih propusta na aerodromu Lajpcig/Hale. Poslednjih meseci na tom području su se više puta beležili neovlašćeni letovi dronova. Ovaj aerodrom već neko vreme spada među one u Nemačkoj koji su najčešće pogođeni takvim incidentima.

Tobias Junghanns / AFP / Profimedia

 

Podaci nemačke kontrole letenja pokazuju da je tokom 2023. godine širom zemlje zabeležen 151 incident povezan sa dronovima. Sa po 21 slučajem, aerodromi u Frankfurtu i Lajpcig/Haleu bili su među najčešćim metama. U više navrata vazdušni saobraćaj je morao privremeno da bude obustavljen iz bezbednosnih razloga.

Pokušaji sabotaže već su se događali na ovom mestu. Prema navodima istražitelja, u julu 2024. godine osumnjičeni počinioci su navodno poslali četiri paketa opremljena zapaljivim napravama preko kurirskih službi DHL i DPD.

Plan je bio da se pošiljke zapale tokom leta. Međutim, u Lajpcigu se jedan od paketa zapalio još u centru za sortiranje, pre nego što je uopšte krenuo na put. Tadašnji predsednik Savezne službe za zaštitu ustavnog poretka, Tomas Haldenvang, kasnije je izjavio da je ta pošiljka mogla da izazove pad aviona.

Zašto je onda upravo Lajpcig tako često na meti? Za to postoji više razloga.

- Kritična infrastruktura i vojno čvorište

Aerodrom Lajpcig/Hale jedan je od najvećih teretnih čvorišta u Evropi i deo je kritične infrastrukture Nemačke. Njegova uloga međunarodnog centra za vazdušni teretni saobraćaj od posebnog je značaja. Kompanija DHL sama ga opisuje kao "srce globalnog logističkog lanca“.

Tanjug AP/Hendrik Schmidt/dpa via AP

 

Prema navodima kompanije, na ovom mestu se svakog dana obradi više od 2.500 tona robe. Tokom godine aerodrom zabeleži oko 23.600 letova u teretnom saobraćaju. Svake noći hiljade tona pošiljki se istovaraju, razvrstavaju i ponovo utovaraju.

Aerodrom ima i vojni značaj koji datira još od početka dvehiljaditih godina.

Tokom misije u Avganistanu, Lajpcig/Hale je u određenim periodima postao važno vojno logističko čvorište.

Stotine hiljada američkih vojnika koristile su ovaj aerodrom za usputna zaustavljanja. Bundesver je odatle takođe prevozio tenkove, helikoptere i drugu vojnu opremu.

- NATO i EU koriste avione Antonov stacionirane u Lajpcigu

Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu 2022. godine dodatno je povećala strateški značaj ovog mesta. Na aerodromu Lajpcig/Hale odvija se program strateškog vazdušnog transporta SALIS (Strategic Airlift International Solution), kojim upravlja Agencija NATO-a za podršku i nabavke (NSPA).

Kroz ovu saradnju, devet zemalja članica NATO-a trenutno obezbeđuje pristup transportnim avionima Antonov An-124-100 za prevoz posebno teškog ili kabastog tereta koji ne može da se prevozi manjim vojnim transporterima, poput aviona Airbus A400M.

Osnova za ovu saradnju je petogodišnji ugovor potpisan 2021. godine između Agencije NATO-a za podršku i nabavke (NSPA) i kompanije Antonov Logistics SALIS, koja ima sedište na aerodromu Lajpcig/Hale, prenosi Euronews.

Sporazum zemljama učesnicama garantuje pristup većem broju aviona Antonov, koji, u zavisnosti od hitnosti zadatka, mogu biti spremni za angažovanje u roku od nekoliko dana. Ovi avioni koriste se za potrebe NATO-a, Evropske unije i nacionalnih misija, pri čemu redovno prevoze vojnu opremu i druge velike terete.

Tanjug AP/Hendrik Schmidt/dpa via AP

 

Lajpcig/Hale zato nije samo jedno od najvažnijih evropskih teretnih čvorišta, već i ključna tačka za strateški transport teških tereta zemalja članica NATO-a koje učestvuju u ovom programu.

Od početka ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, Lajpcig je dobio dodatni strateški značaj. Pošto su redovne operacije flote aviona Antonov u Ukrajini ozbiljno ograničene, ovaj aerodrom je postao jedna od najvažnijih baza kompanije Antonov Airlines van Ukrajine. Tamo se nalaze objekti za održavanje, a u izgradnji je i novi veliki hangar za servisiranje aviona.

Zbog toga bezbednosni stručnjak Niko Lange, u razgovoru za nemačku televiziju ZDF, najnoviji incident posmatra u širem kontekstu ruskog hibridnog ratovanja protiv Nemačke. U to, pored preleta dronova, spadaju i sabotaže, podmetanje požara i sajber-napadi.

Ipak, za sada nije zvanično potvrđena konkretna povezanost sa aktuelnim incidentom.

- Nemačka pojačava odbranu od dronova

Sve veći broj incidenata sa dronovima sada zaokuplja pažnju brojnih evropskih država. Posebno je u baltičkom regionu poslednjih meseci zabeleženo više takvih slučajeva. Krajem maja, tokom posete Vilnjusu, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Rusija namerno koristi dronove kako bi testirala bezbednost vazdušnog prostora Evropske unije. Prema njenim rečima, to predstavlja deo strategije usmerene na destabilizaciju demokratskih društava.

Zbog toga je Nemačka poslednjih meseci postepeno proširila svoje mere odbrane. Savezni ministar unutrašnjih poslova Dobrint već je ranije zahtevao da se dronovi ubuduće doslednije otkrivaju, presreću i, ukoliko bude neophodno, obaraju. Od oktobra 2025. godine savezna policija ima ovlašćenje da, pod određenim uslovima, obara dronove.

Komentari (0)

Evropa