Evropa

Španija pred vanrednim izborima: Desničari po anketama u velikom vođstvu

Komentari
Španija pred vanrednim izborima: Desničari po anketama u velikom vođstvu
Španija pred vanrednim izborima: Desničari po anketama u velikom vođstvu - Copyright Tanjug/Dragan Kujundžić

veličina teksta

Aa Aa

Španska Narodna partija (PP) i krajnje desničarska stranka Voks (Vox) na putu su da zajedno osvoje parlamentarnu većinu na vanrednim opštim izborima koje su vladajući socijalisti zakazali za 29. novembar, pokazuju dva danas objavljena istraživanja javnog mnjenja.

Istraživanje lista "El Pais" pokazalo je da bi Narodna partija (PP) i antiimigraciona stranka Voks zajedno osvojile 198 poslaničkih mesta, što je iznad praga od 176 mesta potrebnog za formiranje parlamentarne većine, prenosi Rojters.

Na prethodnim izborima 2023. godine, te dve stranke su zajedno imale 170 mesta, a sada bi podrška Voksu bila udvostručena.

Istraživanje je pokazalo da bi socijalisti pali na 112 mesta sa 121, koliko su imali pre tri godine, a njihove mogućnosti za vladanje bi bile ozbiljno ugrožene padom podrške njihovom koalicionom partneru iz redova krajnje levice, stranci Sumar.

Prema anketi lista, Narodna partija bi pobedila na izborima sa 31,9 odsto podrške, ispred socijalista sa 28,1 odsto glasova.

Kako se navodi, iako bi obe stranke izgubile glasove u odnosu na 2023. godinu, pad socijalista je izraženiji.

"Sva istraživanja javnog mnjenja koja vidimo šalju istu poruku, a to je da Španija želi promenu, želi alternativu", izjavila je za televiziju Telesinko portparolka Narodne stranke u parlamentu Ester Munjos.

Slične rezultate pokazala je i anketa portala "El Konfidensijal", prema kojoj bi Narodna partija i Voks dobili ukupno 200 poslaničkih mesta, što bi omogućilo ulazak jedne krajnje desničarske stranke u centralnu vladu, prvi put od povratka Španije demokratiji nakon smrti autoritarnog lidera Fransiska Franka 1975. godine.

Stranke PP i Voks trenutno vladaju u koaliciji u četiri španske regije.

Socijalistički premijer Pedro Sančez, koji je na vlasti od 2018. godine, raspisao je vanredne izbore ove nedelje nakon što je parlament odbacio predloge njegove vlade za rešavanje sve veće stambene krize.

Sančez računa na to da bi protesti zbog nedostatka stanova i naglog rasta kirija, izazvani slučajem iseljavanja jedne 87-godišnje žene, mogli da mobilišu levičarske glasače.

Politička debata se prethodno fokusirala na migrantsku krizu i istrage o navodnoj korupciji u njegovoj stranci, kao i o navodnoj trgovini uticajem u koju su umešani njegova supruga i brat.

Sančez, koji predvodi jednu od poslednjih preostalih vlada leve orijentacije u Evropi, više puta je negirao bilo kakve nezakonite radnje svoje stranke i branio nevinost svoje porodice.

Bonus video:

Komentari (0)

Evropa