Zapaljeni automobili, uništeni izlozi, vatra na trgovima: Ulice Pariza kao ratište nakon nasilnih protesta (FOTO, VIDEO)
Komentari
Pariz je nakon nasilnih protesta osvanuo sa prizorima razaranja – zapaljenim automobilima, polomljenim izlozima i tragovima vatre na gradskim trgovima. U pojedinim delovima francuske prestonice ulice su izgledale kao poprište sukoba, dok su posledice nasilja ostale vidljive na javnim površinama i objektima.
Fotografije svedoče o razmerama štete i atmosferi koja je vladala tokom nemira. Uništena vozila, razbacani ostaci i oštećene prodavnice ostali su iza demonstracija koje su prerasle u nasilje.
Na vrhuncu nasilja koje je povezano sa protestima izbilo sinoć, registrovano je 30.000 pljačkaša i 8.000 učesnika nereda, saopštila je danas policijska prefektura Pariza.
U saopštenju se navodi da je tokom nereda povređeno 118 policajaca, uključujući trojicu kojima je bila potrebna hospitalizacija, prenosi Figaro.
Dodaje se da su juče tokom dana, između 7.00 i 1.00 sat posle ponoći u Parizu bila raspoređena 432 nacionalna policajca i 240 policajaca za razbijanje demonstracija (CRS), dok su dve jedinice specijalnih snaga (Kentaur) bile raspoređene kao pojačanje.
Policija je saopštila da je 99 osoba privedeno zbog sumnje da su učestvovali u neredima, tokom kojih su brojne prodavnice opljačkane.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza Kretaju, a povod su bili katastrofalni uslovi u prosveti – hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene, oronule školske zgrade.
Protesti su radikalizovali i proširili na srednje škole i fakultete širom zemlje, praćeni masovnim blokadama i sukobima sa policijom.
Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta „Žuti prsluci“, a prvobitnim zahtevima za reformu obrazovanja priključili i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cena goriva i vladinih mera štednje.
Policija upotrebila suzavac, pripremila i vodeni top
Nove tenzije izbile su danas u Parizu između demonstranata i snaga reda na Trgu republike, nakon apela na društvenim mrežama na neprijavljeno okupljanje, a policija je upotrebila suzavac i pripremila vodeni top kako bi rasterala okupljene.
Nakon što je počela da opkoljava desetine prisutnih na trgu, policija je naredila da se demonstranti odmah rasteraju i upotrebila je suzavac, dok se istovremeno više drugih mladih demonstranata pridružilo okupljenima uzvikujući parolu protiv policije "ACAB", prenosi "Figaro".
Zatim je na trgu raspoređen i vodeni top.
Pripadnici snaga reda su za "Figaro" rekli da strahuju od novog nasilja, možda ne tako žestokog kao u subotu, ali svakako snažnog.
Na društvenim mrežama prethodno su objavljeni apeli da se "nastavi sa protestnim pokretom" nakon velikih demonstracija održanih juče u Parizu i drugim francuskim gradovima zbog "skupog života".
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez u međuvremenu je izneo najnovije podatke o bilansu uhapšenih, rekavši da je u okviru istrage o jučerašnjem nasilju i pljačkama uhapšeno oko 2.000 ljudi.
Melanšon osudio nasilje tokom protesta u Parizu, pozvao građane da ne biraju stranu
Predsednik stranke Nepokorena Francuska Žan Lik Melanšon osudio je danas nasilje tokom protesta u Parizu i drugim gradovima Francuske i pozvao je ljude da "ne slušaju premijera kada kaže da mora da se izabere strana, između pljačkaša i policije".
"Svi su u šoku. Reč 'strana' je odvratna u ovoj stvari", rekao je Melanšon za LCI, prenosi Figaro.
On je dodao da je i lider desničarske stranke Nacionalno okupljanje Žordan Bardela "koristio isti izraz", da građani treba da odaberu stranu, i da izbor leži negde drugde.
"To je između stanovništva, njegove omladine, u veoma dubokoj krizi, u moralnim, psihološkim i ekonomskim nevoljama, i vlade koja stalno koristi istu taktiku, pušta da se situacija pogoršava", naglasio je Melanšon.
Tanjug AP/Jean-Francois Badias
Dodao je da je "bilo potrebno svo ovo nasilje da bi se čuo predsednik" Francuske Emanuel Makron, za koga je najavljeno da će se obratiti večeras.
"Bilo je potrebno svo ovo nasilje da bi se čuo zvuk njegovog glasa", kazao je Melanšon, koji je ocenio da je Makron "odgovoran za sve ovo".
Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza Kretaju, a povod su bili katastrofalni uslovi u prosveti – hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene, oronule školske zgrade.
Protesti su se radikalizovali i proširili na srednje škole i fakultete širom zemlje, praćeni masovnim blokadama i sukobima sa policijom.
Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta „Žuti prsluci“, a prvobitnim zahtevima za reformu obrazovanja priključili su se i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cena goriva i vladinih mera štednje.
Makron najavio obračun sa izgrednicima na masovnim demonstracijama širom Francuske
Oni koji su napravili štetu moraju da plate, a oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, izjavio je danas francuski predsednik Emanuel Makron tokom televizijskog obraćanja naciji, reagujući na višednevne demonstracije širom Francuske, koje prate masovne blokade i sukobi sa policijom.
"Naše sudije dele pravdu u vaše ime i znaju šta očekujete. Oni koji su uništili moraju platiti, oni koji su pljačkali moraju nadoknaditi štetu, oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost", poručio je Markon, prenosi Figaro.
Prema nejgovim rečima, pripadnici policije su "uprkos svom profesionalizmu" bili izloženi "neviđenom nasilju''.
"Zamolio sam vladu da izvuče sve potrebne pouke u vezi sa prikupljanjem obaveštajnih podataka i da će postojati potpuna transparentnost. Istrage će biti sprovedene sa najvećom čvrstinom", poručio je francuski predsednik.
Govoreći o srednjoškolcima i studentima, čiji su inicijalni lokalni štrajkovi doveli do eskalacije i masovnih demonstracija, Makron je rekao da "mladi osećaju duboku zabrinutost".
"Naši mladi osećaju duboku zabrinutost zbog svoje budućnosti, svoje sposobnosti da pronađu svoje mesto u društvu. Razumem naše srednjoškolce i studente, i oni su u srži moje javne posvećenosti. Njihovi glasovi se moraju čuti. Naša odgovornost je dvostruka: da slušamo bes i da čvrsto održavamo republikanski poredak", rekao je on.
On je najavio da će pojedine prefekture zabraniti pojedina javna okupljanja i pozvao lidere stranaka da nedvosmisleno osude svako nasilje.
"Potreban je red, a ne eskalacija. Ne možemo tražiti od naše omladine da veruje u svoju budućnost, a da ne sednu zajedno. Parlamentarci i lokalne vlasti će raditi na konkretnim rešenjima počev od ove nedelje", rekao je Makron.
Ocenio je da pripadnici levičarske stranke Nepokorena Francuska (LFI) pokušavaju da "otmu debatu".
"Svi oni koji danas govore da je hitno izaći na ulice imaju samo jedan cilj: da otmu debatu. Debate ne bi trebalo da se vode na ulicama i uz nasilje. Trebalo bi da se vode sa poštovanjem, nikada uz nered i razaranje. Naša zemlja zaslužuje dobre predsedničke izbore za šest meseci", rekao je Makron.
On je osudio "ekstremiste krajnje levice" i pružio pordšku policiji i vlasnicima opljačkanih prodavnica.
"Obraćam vam se večeras u trenutku izuzetne ozbiljnosti. Juče, u subotu, 17. oktobra, ekstremisti iz ultralevičarske grupe, kojima su se pridružili brojni delinkventi, opljačkali su prodavnice, a javne zgrade su uništene. Zašto su zapalili gradsku većnicu u Limožu? Kako su mogli da dođu do ovoga? Ništa to ne objašnjava, ništa to ne opravdava. Svi osećamo bes i stid", naveo je Makron.
Na vrhuncu nasilja koje je povezano sa protestima sinoć u Parizu je registrovano 30.000 pljačkaša i 8.000 učesnika nereda, saopšteno je iz pariske policije.
Povređeno je 118 policajaca, od kojih je troje hospitalizovano.
Gradska skupština u francuskom gradu Limožu zahvaćena je velikim požarom nakon što je grupa demonstranata provalila u zgradu i podmetnula požar na kraju protesta održanog juče.
Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza Kretaju, a povod su bili katastrofalni uslovi u prosveti – hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene, oronule školske zgrade.
Protesti su radikalizovali i proširili su se na srednje škole i fakultete širom zemlje, praćeni masovnim blokadama i sukobima sa policijom.
Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta ''Žuti prsluci'', a prvobitnim zahtevima za reformu obrazovanja priključili su se i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cena goriva i vladinih mera štednje.
Bonus video:
Komentari (0)