Evropa

Mađarska između istorije i politike: Zašto je revolucija iz 1956. i dalje važna za Mađare?

Komentari
Mađarska između istorije i politike: Zašto je revolucija iz 1956. i dalje važna za Mađare?
Mađarska između istorije i politike: Zašto je revolucija iz 1956. i dalje važna za Mađare? - Copyright Unsplash/Thomas Winkler

veličina teksta

Aa Aa

Mađarska obeležava 70 godina od revolucije iz 1956. godine, događaja koji i danas ima značajno mesto u nacionalnom identitetu zemlje i sećanju na otpor sovjetskoj dominaciji. Ovogodišnje komemoracije održavaju se u drugačijem političkom kontekstu, uz prisustvo evropskih zvaničnika i najave približavanja Budimpešte Evropskoj uniji. Kako ocenjuje novinar Euronews-a Adam Mađar, revolucija ostaje simbol mađarskog protivljenja ugnjetavanju, ali i tema oko koje se i danas vode političke polemike. 

Naime, Mađari su pre sedam decenija ustali protiv sovjetske dominacije i komunističkog režima, a protesti su prerasli u oružanu pobunu koju je ugušila sovjetska vojna intervencija. Prema dostavljenom materijalu, u sukobima je poginulo približno 3.000 Mađara i 700 sovjetskih vojnika. 

Ovogodišnje obeležavanje godišnjice odvija se u novom političkom kontekstu, uz prisustvo predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, predsednika Evropskog saveta Antonija Košte i drugih stranih delegacija.  

Mađar u razgovoru za Euronews Srbija ocenjuje da je upravo dolazak evropskih zvaničnika jedna od novina ovogodišnje komemoracije, koja se prethodnih godina često odvijala kroz odvojene skupove različitih političkih stranaka.

Euronews Serbia

"Obično su to bile podeljene komemoracije - jedna stranka je imala svoju komemoraciju, druga svoju. Svi su se sećali onoga što se desilo pre 70 godina, ali su i pokušavali da govore o svojoj političkoj agendi“, rekao je. 

Prema njegovim rečima, prisustvo evropskih predstavnika ima i šire političko značenje, jer se tumači kao znak promene odnosa Mađarske prema Evropskoj uniji.  

"Dolazi Ursula fon der Lajen, Antonio Košta, ali ne puno premijera i predsednika država. Na primer, predsednik Moldavije dolazi, ali mnogi drugi predsednici i premijeri su na kraju odbili poziv. Jedan od njih je Emanuel Makron, koji naravno sada ima dosta posla kod kuće kada su u pitanju nemiri. U prvom trenutku je rekao da će doći, a posle je rekao da ne može da dođe", rekao je. 

On navodi da je javnost po tom pitanju podeljena: dok pristalice bivšeg premijera Viktora Orbana dolazak zvaničnika iz Brisela vide kao ograničavanje mađarske samostalnosti, drugi deo javnosti smatra da je reč o kraju međunarodne izolacije zemlje. 

"Drugi deo javnosti je zadovoljan zato što Mađarska nije više izolovana i što je odabrala da bude deo Evrope", ocenio je Mađar. 

Značaj revolucije u savremenom društvu 

Kako je dodao, pitanje izolacije Mađarske bilo je jedna od tema koje su obeležile Orbanove godine na vlasti, dok su kritičari njegove politike ukazivali na bliske odnose Budimpešte sa Rusijom i Kinom. 

Značaj revolucije iz 1956. godine, međutim, ne iscrpljuje se u savremenim odnosima Mađarske sa evropskim partnerima. Mađar ističe da je taj događaj i dalje važan za nacionalni identitet, između ostalog i zato što su neki od učesnika revolucije još živi, dok njihove porodice i dalje čuvaju sećanja na taj period. 

"To je nešto što i dalje postoji, živi u Mađarskoj, i Mađari imaju bliske rođake koji su živeli u tom periodu. Tako da to i dalje utiče na mađarski identitet i formira ga“, rekao je on. 

Da je revolucija i dalje osetljiva tema u mađarskoj politici pokazala je i kontroverza oko izjave Balaža Orbana, političara iz perioda prethodne vlade, koji nije u srodstvu sa bivšim premijerom.  

Kako prenosi Mađar, njegova izjava da Mađarska nije mogla da učini ono što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski učinio u Ukrajini, zbog iskustva iz 1956. godine, izazvala je snažne reakcije. 

Euronews Srbija

 

"U Mađarskoj je Mađarska revolucija iz 1956. godine i dalje sveta stvar, i ljudi su percipirali da je taj političar bukvalno bacio ljagu na ono što su Mađari uradili pre 70 godina“, rekao je Mađar, ukazujući na to da je izjava bila toliko kontroverzna da je političar zamalo morao da podnese ostavku. 

Prema njegovoj oceni, revolucija je ostala simbol otpora teroru i ugnjetavanju, uprkos tome što nije ostvarila svoje neposredne ciljeve. 

"Naša istorija je puna događaja kao što su izgubljene revolucije, ali svakako ono na šta možemo da budemo ponosni je da smo pokušali da se suprotstavimo onima koji su nas ugnjetavali, iako nismo uspeli“, istakao je. 

Odnos Mađarske i Rusije 

Mađar je ukazao i na, kako je ocenio, zanimljivu promenu u odnosu dela mađarske javnosti prema Rusiji. 

Iako je sovjetska intervencija iz 1956. godine ostavila duboko istorijsko nasleđe, smatra da je Orbanova vlada poslednjih godina uspela da, kroz političke poruke i propagandu, deo građana okrene ka Rusiji, dok je istovremeno kritikovala Ukrajinu. 

Tanjug/AP/Alexander Nemenov

 

"Orban je pokušao da bude prijatelj Vladimiru Putinu na međunarodnoj sceni i okrivljavao je Ukrajinu za mnoge stvari“, rekao je Mađar, dodajući da je deo Orbanovih pristalica prihvatio takav pristup. 

Kako je dodao, sedam decenija nakon revolucije, događaji iz 1956. godine tako ostaju ne samo deo istorijskog pamćenja već i važan element savremenih političkih rasprava u Mađarskoj, naročito kada je reč o nacionalnom identitetu, odnosima sa Rusijom i mestu zemlje u Evropi. 

Bonus video: 

Komentari (0)

Evropa