Evropa

Bregzit nije ispunio očekivanja, London traži novi dogovor sa Briselom: Šta donosi resetovanje odnosa?

Komentari
Bregzit nije ispunio očekivanja, London traži novi dogovor sa Briselom: Šta donosi resetovanje odnosa?
Tanjug/AP/Yves Herman - Copyright Tanjug/AP/Yves Herman

veličina teksta

Aa Aa

Evropska unija i Velika Britanija postigle su dogovor o olakšavanju trgovine i mobilnosti mladih na samitu održanom u Briselu, što predstavlja prvi značajniji korak ka ponovnom uspostavljanju bližih odnosa nakon Bregzita.

Na samitu je potpisano nekoliko sporazuma, među kojima su dogovori o uklanjanju trgovinskih barijera za uvoz i izvoz hrane, kao i olakšavanju razmene mladih između Ujedinjenog Kraljevstva i zemalja EU.

Prema postignutom dogovoru, oko 100.000 mladih trebalo bi da dobije mogućnost da u naredne tri godine živi i boravi u Velikoj Britaniji ili Evropskoj uniji.

Britanski premijer Endi Bernam ocenio je da Bregzit nije ispunio obećanja koja su data građanima, posebno kada je reč o rešavanju pitanja migracija, unapređenju ekonomije i jačanju međunarodnog uticaja zemlje.

Tanjug AP/Yves Herman

 

On je poručio da britanska javnost nije zadovoljna dosadašnjim ishodima izlaska iz EU i da želi novi, bolji sporazum.

Prema izveštaju dopisnika Euronews Srbija iz Brisela Vladimira Bekića, Evropska unija je Veliku Britaniju dočekala bez pritisaka, uz poruku da će poštovati svaku odluku britanskog naroda o budućim odnosima sa Unijom.

"Ovo je bio drugi samit Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva ove godine, ali je danas napravljen prvi korak ka ponovnom uspostavljanju odnosa“, naveo je Bekić.

Ipak, iza pozitivnih poruka sa samita ostaju brojna otvorena pitanja. Kako je ukazao Bekić, dalji napredak u odnosima mogao bi da bude uslovljen prevazilaženjem razlika u pristupu prema Kini i carinskoj politici, budući da Brisel od Londona zahteva oštrije mere prema Pekingu.

Euronews Srbija

 

Jedno od važnih pitanja je i položaj studenata. Evropska unija traži da studenti iz njenih država u Velikoj Britaniji studiraju pod istim uslovima kao britanski studenti, uključujući i izjednačavanje školarina sa nivoom koji je važio pre Bregzita.

Dodatne političke reakcije izazvao je dogovor u Briselu. Nekadašnji ključni zagovornik Bregzita Najdžel Faraž optužio je Bernama da je „izdao glasače“ vraćanjem Velike Britanije na put bliže integracije sa jedinstvenim tržištem EU.

Faraž je priznao da Bregzit nije rešio problem migracija, ali je odbacio tvrdnje da je izlazak iz Unije oslabio britansku ekonomiju ili međunarodni ugled zemlje.

Brisel i London traže novi model saradnje, migracije ostaju otvoreno pitanje

Predsednik Evropskog saveta poručio je da je postignuti dogovor dobar i za Britaniju i za Evropsku uniju, ocenjujući ga kao rešenje u kojem obe strane dobijaju.

"Možemo da kažemo da je ovo dobar dan za Britaniju i dobar dan za Evropsku uniju. Dogovor koji smo postigli je win-win situacija“, rekao je on.

Dodao je da je sporazum u skladu sa raspoloženjem javnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu, navodeći da tri četvrtine stanovništva želi bliže odnose sa Evropskom unijom i bolji plan od dosadašnjeg modela Bregzita.

Pitanje migracija, međutim, ostaje jedna od najvažnijih tema u odnosima Londona i Brisela, a o njemu bi trebalo da se razgovara i na narednim samitima.

Pet članica EU razmatra deportaciju migranata u Ruandu

Dok Velika Britanija i Evropska unija pokušavaju da uspostave novi model saradnje, pet država članica EU ove nedelje se bavilo planom za otvaranje deportacionih centara u Ruandi, što je prvobitno bila ideja britanske vlade.

Kako je objasnio Bekić, postoji važna razlika između nekadašnjeg britanskog plana i predloga koji sada razmatraju evropske države.

Dok je London nameravao da u Ruandu šalje migrante koji čekaju obradu zahteva za azil, evropski predlog odnosi se na osobe kojima je zahtev za azil pravosnažno odbijen i koje su iscrpele sve mogućnosti da ostanu u Evropskoj uniji.

Plan ne obuhvata maloletnike, već samo odrasle muškarce koji putuju sami.

Tanjug/AP/Alberto Pezzali

 

Razlog za razmatranje takvog rešenja je niska stopa povratka migranata u matične zemlje. Prema procenama Evropske unije, svega 30 odsto osoba kojima je naloženo da napuste Uniju zaista se vrati u svoje države.

Problem nastaje jer pojedine matične zemlje odbijaju da prihvate svoje državljane, ne izdaju im putne isprave ili odugovlače sa procedurom, dok je u nekim državama deportacija zabranjena zbog ratnog stanja.

Ruanda se ponudila da prihvati migrante iz zapadnih zemalja u zamenu za finansijske povlastice i razvojne mogućnosti koje nudi Evropska unija.

Predlog je, međutim, naišao na kritike nevladinih organizacija, koje smatraju da Ruanda nema odgovarajuće uslove za prihvat migranata i da se time dovode u pitanje poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava.

Za sada je reč o pilot-projektu koji bi u prvoj fazi obuhvatio deportaciju 100 muškaraca, odnosno po 20 iz svake od pet zemalja koje učestvuju u inicijativi.

Prilog pripremio Vladimir Bekić

Bonus video: 

 

 

Komentari (0)

Evropa