Mnogo spektakla, malo suštine: Šta su Tramp, Putin i Si dobili sastankom u Šenženu?
Komentari
Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Đinping sastali su se u kineskom Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje. Trojica lidera usvojila su zajedničku deklaraciju o miru, u kojoj se navodi da se nuklearni rat ne može dobiti i da nikada ne sme biti započet. Ipak, sastanak nije doneo konkretne najave o pregovorima o kontroli naoružanja, niti pomake u rešavanju ključnih međunarodnih kriza.
Dok su se lideri tri velike sile sastajali u Kini, u Berlinu je održan samit koalicije voljnih, na kojem su evropski zvaničnici poručili da bez Evrope nema trajnog mira u Ukrajini. Američki predsednik Donald Tramp, koji je nakon sastanka otputovao u SAD, uključio se u razgovor putem video-veze, dok su ga na samitu predstavljali američki izaslanici.
Iako su se Tramp, Putin i Si saglasili oko deklaracije, nije bilo naznaka napretka kada je reč o Iranu, Ukrajini, Tajvanu ili približavanju stavova o veštačkoj inteligenciji. Kineski predsednik iskoristio je priliku da potvrdi ulogu svoje zemlje kao domaćina razgovora velikih sila, dok je Putin pokazao da Rusija i dalje ima mesto za pregovaračkim stolom sa Vašingtonom i Pekingom. Tramp je, sa druge strane, nastojao da potvrdi svoj međunarodni uticaj nakon poraza republikanaca na međuizborima.
"Često kažem da čovečanstvo živi u istom globalnom selu, gde se svi zajedno uzdižu i padaju i dele zajedničku budućnost. U tom globalnom selu velike sile imaju posebnu odgovornost. Svet se menja neviđenom brzinom, a situacija nije mirna. Kao najveće zemlje na svetu i stalne članice Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, imamo dužnost da damo primer radeći zajedno", poručio je Si Đinping.
Tanjug/AP/Andres Martinez Casares
Pored trilateralnog sastanka, razgovarali su i Tramp i Putin. Ruski predsednik je tom prilikom ponovio da Kijev i evropske zemlje nisu spremni na kompromis, dok je američki predsednik izrazio nadu da bi rat u Ukrajini uskoro mogao da bude okončan.
"Što se tiče naših zahteva, oni su legitimni. Postoji pokušaj da se sva krivica za ono što se dešava pripiše nama. U razgovoru sa predsednikom Trampom i na trilateralnom sastanku ukazao sam na početak svega, a to je državni udar u Kijevu. Što se tiče kompromisa, oni postoje. Predložila ih je američka strana i mi smo ih prihvatili", rekao je Putin.
Tramp je, govoreći o potrebi za dijalogom, poručio da nijedan problem nije rešen odbijanjem razgovora i da nijedan mir nije postignut propuštanjem prilika za angažovanje. Dodao je da je odricanje od nuklearnog oružja teško za lidere država koje ga poseduju.
U međuvremenu, evropski lideri u Berlinu istakli su da su spremni za razgovore sa Rusijom, ali i da očekuju da budu uključeni u pregovarački proces.
"Mislim da će Rusi prihvatiti koncept u kojem će bezbednosne garancije za Ukrajinu biti zasnovane na članu 5 NATO-a. To je u skladu sa onim što Rusi govore - da ne žele da posle ovog rata izbije novi. Znam da u Rusiji postoji mnogo skepticizma prema tom konceptu, ali zato je važno ponovo pokrenuti dijalog između Evrope i Rusije", rekao je jedan američki izaslanik Džared Kušner.
Evropski predstavnici naglasili su da su Sjedinjene Države ključne za postizanje mira, ali i da evropske zemlje moraju da učestvuju u pregovorima.
"Sjedinjene Države znaju da bez nas neće biti mira. Mi znamo da su Sjedinjene Države na našoj strani i da se time povećavaju šanse za mir. Kao koalicija voljnih, jasno smo stavili do znanja da pozdravljamo američku inicijativu za pokretanje novih pregovora sa Rusijom. Želimo da budemo uključeni u te pregovore", istakao je nemački kancelar Fridrih Merc.
Uprkos diplomatskim aktivnostima, sukobi na terenu se nastavljaju. Ukrajina je tokom prethodne nedelje teško oštetila ključni most koji povezuje Rusiju sa Krimom, nakon čega je Moskva u masovnom napadu pogodila tri mosta u Kijevu. Poljska je, u kojoj su održane vojne vežbe o posleratnom raspoređivanju u Ukrajini, prijavila povredu vazdušnog prostora.
Tramp je, odgovarajući na pitanje da li je sastanak u Kini bio svojevrsna "nova Jalta", pomenuo istorijski susret Vinstona Čerčila, Josifa Staljina i Frenklina Ruzvelta, ali je rekao da o takvom poređenju nije razmišljao.
"Samo sam mislio da se slažem sa ovim ljudima i da ćemo izgladiti neslaganja. I jesmo. Nisam otišao tamo razmišljajući o Jalti, ali energija je bila sjajna. Čast mi je što sam vas predstavljao", rekao je Tramp.
Tanjug/AP/Andres Martinez Casares
Helena Ivanov: Sva trojica lidera imala su nešto da dobiju
O značaju sastanka, njegovim mogućim posledicama po međunarodne odnose i poziciji Evrope u razgovoru za Euronews Srbija govorila je Helena Ivanov, istraživačica na Institutu Henri Džekson.
Ona ocenjuje da je poređenje sa Jaltom pre svega proisteklo iz geopolitičkih okolnosti, ali da sam susret nije doneo promene koje bi značajnije uticale na međunarodni poredak.
"Tramp je oduvek želeo da dominira u odnosu na Kinu i nije bio prijateljski nastrojen prema Pekingu. Sa druge strane, ruska invazija na Ukrajinu de fakto je izolovala Rusiju na međunarodnoj političkoj sceni, posebno u odnosima sa Zapadom i Sjedinjenim Američkim Državama. Zato je susret ove trojice lidera smatran veoma važnim i potencijalno značajnim zaokretom u geopolitičkim odnosima. Međutim, na osnovu onoga što je dogovoreno i o čemu se razgovaralo, ne verujem da će dovesti do većih promena na geopolitičkoj sceni", ocenila je Ivanov.
Govoreći o zajedničkoj deklaraciji, Ivanov je izdvojila četiri ključne oblasti: reformu Ujedinjenih nacija, povećanje proizvodnje i ponude naftnih derivata, pitanja nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda i dijalog o nuklearnim rizicima.
Prema njenim rečima, deklaracija ne precizira kako bi reforma UN izgledala, dok otvaranje pitanja proizvodnje naftnih derivata ima poseban značaj za Rusiju, ali ostaje nejasno kako bi se to sprovelo u praksi, imajući u vidu međunarodne sankcije.
Posebno je ukazala na deo koji se odnosi na Međunarodni krivični sud, ocenjujući da je smanjenje njegovih nadležnosti zabrinjavajuće u okolnostima sve češćeg nepoštovanja međunarodnog prava.
Kao važan element izdvojila je i dogovor o razgovorima o nuklearnim rizicima.
"Sve češće vidimo eskalaciju između velikih sila i važno je da postoji makar saglasnost da se nuklearni rat mora izbeći po svaku cenu. Ipak, malo je konkretnih stvari koje su dogovorene. Neobično je i to što se dokument naziva deklaracijom o miru, dok se istovremeno nastavlja rat u Ukrajini i napadi na tu zemlju", navela je Ivanov.
Euronews Srbija
Na pitanje ko je od trojice lidera najviše dobio ovim susretom, Ivanov je ocenila da je svaki imao sopstvene interese.
Kina je, prema njenim rečima, potvrdila status svetske sile i pokazala da može da organizuje susret na kojem učestvuju Vašington i Moskva. Trampu je, nakon izbornog poraza republikanaca, bio potreban diplomatski uspeh kojim bi potvrdio svoj međunarodni značaj.
Kada je reč o Putinu, Ivanov smatra da mu je susret omogućio da pokaže kako Rusija nije potpuno izolovana.
"Čuli smo da ga je predsednik Sjedinjenih Američkih Država direktno oslovio kao svog prijatelja. Rusija je time pokazala da, iako je Evropska unija izoluje, ni Kina ni Sjedinjene Države nisu prekinule odnose sa Moskvom. Pitanje je šta to znači za Ukrajinu, ali i za međunarodni politički poredak", rekla je Ivanov.
Ukrajina i dalje bez izgleda za brzo okončanje rata
Sagovornica Euronews Srbija smatra da rat u Ukrajini i sukob u Iranu verovatno nisu bili među glavnim temama trilateralnog sastanka. Kako je navela, lideri su i sami poručili da neće razgovarati o previše ambicioznim pitanjima.
Podsetila je i na Trampovo predizborno obećanje da će rat u Ukrajini okončati za 24 sata, ocenjujući da se, uprkos vremenu koje je od tada prošlo, rešenje sukoba i dalje ne nazire.
"Mislim da su te teme ostavljene po strani i da su sva trojica pokušala da u prvi plan stave sopstvene interese. Deklaracija je verovatno predstavljala najmanji zajednički imenitelj oko kojeg su mogli da se saglase", rekla je Ivanov.
Osvrćući se na odsustvo evropskih zvaničnika sa sastanka u Kini, Ivanov je ocenila da je to za Evropu predstavljalo poruku da nije među glavnim akterima u razgovorima velikih sila.
"Najviši američki zvaničnik, predsednik te države, u tom trenutku razgovarao je sa kineskim i ruskim predsednikom, dok su evropski predstavnici bili u Berlinu. Otkako je Tramp postao predsednik, odnosi između Amerike i Evrope dodatno su se zakomplikovali. Jedan od razloga je njegov mnogo prisniji odnos sa Putinom nego što bi Evropa želela, kao i spremnost da zaobiđe određena pravila kada mu to odgovara", navela je Ivanov.
Tanjug/AP
Dodala je da odsustvo evropskih predstavnika sa razgovora u Kini pokazuje da se o ključnim pitanjima odnosa velikih sila odlučuje bez neposrednog učešća Evropske unije.
Govoreći o Putinovim porukama nakon sastanka, Ivanov je ocenila da ruski predsednik nije odstupio od dosadašnjeg stava o Ukrajini.
Prema njenim rečima, Moskva nastavlja da insistira na svojim zahtevima, dok činjenica da sankcije nisu dovele do prekida rata ostavlja Putinu prostor da nastupa sa pozicije koju smatra povoljnom. Dodala je da ruski predsednik, nakon dolaska Trampa na vlast, očigledno računa i na odnos sa američkim predsednikom.
Bezbednosne garancije za Ukrajinu i dalje bez konkretnih detalja
Posebnu pažnju izazvala je izjava Džareda Kušnera, koji je u Berlinu rekao da su Rusi otvoreni za razgovor o bezbednosnim garancijama za Ukrajinu, uključujući i model zasnovan na članu 5 NATO ugovora.
Ivanov smatra da takvu izjavu treba posmatrati oprezno, sve dok ne budu poznati konkretni uslovi.
"U takvim izjavama najvažniji su detalji. Treba videti kakve su to garancije, šta bi njihovo pozivanje na član 5 konkretno značilo, na koje delove Ukrajine bi se odnosile i ko je u ime Rusije rekao da bi takav predlog bio prihvatljiv. Važno je i šta o tome misli Ukrajina, kao i da li se od nje nešto traži zauzvrat", objasnila je.
Dodala je da su tokom prethodnih godina iznošene brojne slične izjave, ali da se malo toga promenilo na terenu, zbog čega je neophodno sačekati konkretne predloge pre procene njihovog značaja.
Osvrćući se na nastavak napada na infrastrukturu Ukrajine i prijave Poljske o povredama vazdušnog prostora, Ivanov je ocenila da trenutni diplomatski napori ne daju rezultate.
"Postoji velika razlika između primirja, kada nasilje prestane, ali politička pitanja ostanu nerešena, i stvarnog završetka rata, kada se dođe do ishoda koji je prihvatljiv za sve strane. Činjenica da ne može da se postigne čak ni primirje, bez rešavanja svih političkih pitanja, pokazuje koliko je diplomatija trenutno neuspešna", zaključila je za Euronews Srbija Helena Ivanov.
Bonus video:
Komentari (0)