Fokus

"Ovo je naš tračak nade": Šta istorijska presuda za genocid u Mjanmaru donosi proteranim Rohindžama?

Komentari
"Ovo je naš tračak nade": Šta istorijska presuda za genocid u Mjanmaru donosi proteranim Rohindžama?
"Ovo je naš tračak nade": Šta istorijska presuda za genocid u Mjanmaru donosi proteranim Rohindžama? - Copyright Salahuddin Ahmed / AFP / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Međunarodni sud pravde (MSP) u Ujedinjenim nacijama doneo je istorijsku presudu kojom je Mjanmar zvanično proglašen odgovornim za genocid počinjen nad muslimanskom manjinom Rohindža. Zločini koji su duboko šokirali svetsku javnost odigrali su se tokom brutalnih vojnih operacija u severnom delu savezne države Rakin 2017. godine. Ovo je prvi put u modernoj istoriji da je najviši sud Ujedinjenih nacija neku suverenu državu i pravno proglasio odgovornom za najteži zločin protiv čovečnosti - genocid.

Euronews Serbia

Pod paravanom takozvane "operacije čišćenja", koju su nemilosrdno sprovodile mjanmarske oružane snage, ubijeno je najmanje 10.000 civila. Zbog stravičnog i sistematskog nasilja, više od 700.000 nedužnih pripadnika zajednice Rohindža bilo je primorano da u panici napusti svoja vekovna ognjišta. Spasavajući žive glave pred vojskom, utočište su potražili u susednom Bangladešu. Tamo i danas, godinama kasnije, stotine hiljada proteranih preživljavaju u gigantskim, prenaseljenim i neuslovnim izbegličkim kampovima, željno čekajući pravdu i nadajući se danu kada će se bezbedno vratiti u svoju domovinu.

Priznanje zločina i nada u pravdu

AP Photo/Reza Saifullah

 

Povodom ove prelomne sudske odluke, iz Bangladeša se oglasio Mohamed T. Faruk, istaknuti humanitarni aktivista iz redova Rohindža, koji u razgovoru za Euronews Srbija ističe da presuda iz Haga predstavlja istorijsku prekretnicu za njegov napaćeni narod. Prema njegovim rečima, ova presuda suda stvorila je jedan potpuno novi, snažan zamajac za zajednicu koja je decenijama trpela neopisivo nasilje i planirane pokušaje potpunog istrebljenja njihovog identiteta.

"To je praktično priznanje da se to desilo, i to daje nadu Rohindžama koji su dugo čekali, a njihov glas nije mogao da se čuje", istakao je Faruk.

Ipak, on oštro upozorava da se ovaj dugotrajni proces traženja pravde ne sme i ne može završiti samo na deklarativnom priznanju. Kako naglašava, sada je neophodno direktne izvršioce i nalogodavce privesti pravdi, te ponuditi konkretna rešenja i uslove za bezbedan povratak u Mjanmar.

Najmračniji period u istoriji jednog naroda

Zakir Hossain/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

 

Iako je globalna javnost za strašnu patnju Rohindža masovnije saznala tek pre nekoliko godina, Faruk podseća da agonija njegovog naroda nije počela te kobne 2017. godine. Ova manjina je generacijama unazad bila izložena teškoj sistemskoj diskriminaciji, potpunom uskraćivanju osnovnih ljudskih prava i brisanju nacionalnog identiteta u Mjanmaru. Ipak, godina masovnog egzodusa zauvek će ostati upamćena kao ubedljivo najmračnija.

Aktivista se sa ogromnom tugom priseća tog perioda, navodeći stravične razmere razaranja.

"Na hiljade dece je ubijeno, ljudi su hapšeni, brutalizovani. Spalili su naše kuće, sve je srušeno do temelja", emotivno svedoči Faruk.

On dodaje da je 2017. iz korena promenila živote stotina hiljada ljudi koji su u trenu izgubili domove, slobodu i osećaj pripadnosti, ostavši doslovno bez ičega.

Uslovi za dostojanstven povratak u domovinu

Islam/Solent News / Shutterstock Editorial / Profimedia

 

Za stotine hiljada izbeglica koje predugo žive u potpunoj neizvesnosti, dan izricanja ove sudske presude predstavlja veliki i izuzetno emotivan trenutak ohrabrenja. Međunarodna zajednica je ovim činom konačno čula njihov krik i pravno priznala užase koji su nad njima sprovedeni. Međutim, pogled u budućnost nosi ozbiljne i složene političke izazove.

Faruk ističe da je jedini istinski cilj ove zajednice povratak na svoja ognjišta, ali isključivo pod uslovima koji će im konačno garantovati normalan i bezbedan život.

"Mi želimo da se vratimo u domovinu i da živimo dostojanstveno, da imamo ista prava, baš kao i druge zajednice koje žive u Mjanmaru", poručuje aktivista.

Za takav scenario, Rohindžama su prekopotrebne čvrste međunarodne bezbednosne garancije, vraćanje zvaničnog državljanstva i zaštita od svakog novog progona. Bez aktivnog pritiska svetskih sila, papirna pravda neće promeniti surovu realnost na terenu, zbog čega svet sada mora preći sa reči na konkretna dela.

Šta se o ovom slučaju piše na društvenim mrežama pogledajte u Kocki:

Euronews Serbia

 

 

Komentari (0)

Svet