Tamna strana veštačke inteligencije: Američki data centri emituju ugljen-dioksid koliko i cela Danska
Komentari
Istraživanje Univerziteta Harvard pokazalo je da 403 najveća centra za obradu podataka u Sjedinjenim Američkim Državama emituju količinu ugljen-dioksida uporedivu sa godišnjim emisijama Danske. Nalazi dolaze u trenutku kada se na klimatskoj konferenciji COP31 razgovara o smanjenju ekološkog uticaja veštačke inteligencije, dok Evropa ubrzano širi kapacitete za skladištenje i obradu podataka.
Prema istraživanju Harvarda, potrošnja električne energije 403 velika centra za obradu podataka u SAD, u periodu od maja 2024. do aprila 2025. godine, bila je povezana sa emisijom oko 25,7 miliona metričkih tona ugljen-dioksida, piše Euronews.
To je dva do tri puta više od ranijih procena zasnovanih na podacima iz 2018. godine. Više od polovine električne energije koju su koristili ovi centri proizvedeno je iz fosilnih goriva, pre svega prirodnog gasa i uglja.
"Vraćamo se unazad u odnosu na cilj kontrole emisija CO2", izjavila je Frančeska Dominici, profesorka biostatistike na Univerzitetu Harvard, preneo je AP.
Nalazi istraživanja objavljeni su u trenutku kada su pregovarači na klimatskoj konferenciji COP31 pokrenuli dobrovoljnu inicijativu kojom se od kompanija i država traži da obezbede korišćenje čistije energije u centrima za obradu podataka i transparentnije izveštavanje o njihovoj potrošnji električne energije i vode, kao i o emisijama.
Inicijativa, koju su pokrenule Turska i Međunarodna unija za telekomunikacije, obuhvata i efikasnije korišćenje energije i vode, odgovornije upravljanje infrastrukturom i mogućnost primene veštačke inteligencije u borbi protiv klimatskih promena.
Evropa ubrzava izgradnju centara za obradu podataka
Evropska unija planira da u narednih sedam godina utrostruči kapacitete svojih centara za obradu podataka, u nastojanju da ojača poziciju u globalnoj trci za razvoj veštačke inteligencije.
pixabay
Širenje infrastrukture već je u toku. Prema procenama konsultantske kompanije CBRE, evropski kapaciteti trebalo bi da porastu za 20 odsto tokom 2026. godine.
London, Frankfurt i Pariz već su postali značajna evropska čvorišta za ovu industriju. Međutim, nedostatak električne energije primorao je pojedine gradove, među kojima su Amsterdam i Dablin, da privremeno obustave deo novih projekata, zbog čega investitori razmatraju druge lokacije.
U Finskoj je poslednjih godina najavljeno 145 projekata izgradnje centara za obradu podataka, od kojih 60 tokom ove godine. U Španiji je u pripremi više od 50 takvih projekata, a 17 je već u fazi izgradnje.
Interesovanje investitora raste i u Italiji. Lokalne vlasti u regiji Pulja primile su 29 zahteva za priključenje potencijalnih centara za obradu podataka na elektroenergetsku mrežu, piše Euronews.
Prema procenama CBRE-a, Milano bi do 2028. godine mogao da pretekne Dablin i postane peto najveće evropsko tržište za ovu vrstu infrastrukture.
Sve više protesta zbog potrošnje energije i vode
Širenje centara za obradu podataka izaziva zabrinutost lokalnog stanovništva zbog njihove potrošnje vode i električne energije, buke, kao i zemljišta koje zauzimaju.
U julu je britanska vlada poništila odluku lokalnog saveta i odobrila projekat vredan 585 miliona evra za prenamenu nekadašnje pivare Truman u istočnom Londonu. Plan predviđa izgradnju kompleksa sa prodavnicama, kancelarijama, stambenim prostorom i centrom za obradu podataka.
Protivnici projekta organizovali su proteste, tvrdeći da bi samo taj centar mogao da troši električnu energiju koliko i 15.000 domaćinstava. Istovremeno, projektom je predviđena izgradnja svega 44 nova stana, od kojih bi šest bilo namenjeno socijalnom stanovanju.
U Milanu se u oktobru okupilo više od 1.000 ljudi, predstavnika oko 40 lokalnih inicijativa, koji su protestovali zbog širenja ove infrastrukture u Italiji i zatražili obustavljanje novih projekata.
Tanjug/AP Photo/Luca Bruno
Početkom novembra protesti su se proširili i na Amsterdam, gde su aktivisti ušli na gradilište Majkrosoftovog centra za obradu podataka, popeli se na građevinski kran i aktivirali baklje, nakon čega je došlo i do sukoba sa policijom.
Agencija Rojters izvestila je da je više od 100 aktivista učestvovalo u akciji u Amsterdamu 6. novembra. Protest je bio deo šire kampanje koalicije "Stop Dirty Data Centres", koja je najavila aktivnosti u 16 zemalja i zatražila privremenu obustavu velikih projekata dok vlasti ne uspostave jasnija pravila.
Organizatori smatraju da centri za obradu podataka dodatno opterećuju snabdevanje električnom energijom i vodom, zauzimaju zemljište i ugrožavaju klimatske ciljeve.
Rojters navodi i da tehnološke kompanije, s druge strane, ističu da je izgradnja ovakvih objekata neophodna za zadovoljavanje rastuće globalne potražnje za veštačkom inteligencijom i uslugama računarstva u oblaku.
Slični protesti održani su širom Evrope tokom novembra. Francuski list "Le Monde" izvestio je da su demonstracije 6. i 7. novembra organizovane u oko 15 evropskih zemalja, na inicijativu koalicije "Stop Dirty Data Centres".
U Španiji, Poljskoj, Holandiji, Francuskoj i drugim zemljama građani su ukazivali na posledice širenja infrastrukture, posebno na potrošnju vode i energije i nedovoljnu transparentnost kompanija.
U španskom regionu Aragon, koji je postao jedno od važnijih evropskih područja za izgradnju centara za obradu podataka, protivnici projekata upozoravaju da bi njihova potrošnja mogla dodatno da optereti vodne resurse u području koje se već suočava sa sušama.
Kako Evropa planira da smanji ekološki uticaj
Istraživači sa Harvarda utvrdili su da ekološki otisak centra za obradu podataka u velikoj meri zavisi od mesta na kojem je izgrađen, odnosno od izvora električne energije koji se koriste za njegovo napajanje, objavljeno je na sajtu Harvard T.H. Chan School of Public Health.
Kao primer navode razliku između saveznih država Vajoming i Oregon. Ista količina potrošene električne energije u Vajomingu, gde se značajan deo proizvodnje oslanja na ugalj, izaziva više nego dvostruko veće emisije ugljen-dioksida nego u Oregonu, gde značajnu ulogu ima hidroenergija.
Istraživanje je ukazalo i na problem nedovoljne transparentnosti, jer operateri centara retko objavljuju podatke o potrošnji električne energije, što otežava precizno utvrđivanje emisija pojedinačnih objekata.
Pexels
Evropska unija nastoji da izbegne slične probleme kroz strože zahteve za izveštavanje.
Prema Direktivi o energetskoj efikasnosti, centri za obradu podataka sa računarskom snagom od najmanje 500 kilovata moraju da prijavljuju podatke o potrošnji energije i vode.
Evropska komisija je u septembru predložila i uvođenje oznaka energetske i vodne efikasnosti od A do G, po uzoru na sistem koji se već koristi za označavanje kućnih uređaja.
Pojedine kompanije već razvijaju rešenja za smanjenje uticaja svojih objekata na životnu sredinu.
U Portugalu kompanija Start Campus razvija kompleks centara za obradu podataka snage 1,2 gigavata u Sinesu, koji će za potrebe hlađenja koristiti morsku vodu, navodi Euronews.
U Helsinkiju gradska energetska kompanija planira da koristi višak toplote iz novog centra za obradu podataka za zagrevanje oko 70.000 stanova godišnje, kada objekat dostigne pun kapacitet.
Ponovna upotreba toplote jedan je od načina za smanjenje ekološkog opterećenja ovakvih objekata. Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku koje prenosi AP, centri za obradu podataka mogli bi do 2030. godine da obezbede dovoljno toplote za oko 10 odsto evropskih domaćinstava, pod uslovom da se ona u potpunosti uključi u sisteme daljinskog grejanja.
Rastuća potražnja za veštačkom inteligencijom tako otvara pitanje kako uskladiti tehnološki razvoj sa zaštitom životne sredine. Dok evropske zemlje nastoje da izgrade infrastrukturu koja bi im omogućila ravnopravnije učešće u globalnoj trci za veštačkom inteligencijom, sve veći pritisak javnosti ukazuje na potrebu da se njen ekološki uticaj precizno meri i kontroliše.
Bonus video:
Komentari (0)