Od rata u Ukrajini do veštačke inteligencije: Šta donosi susret Trampa, Sija i Putina u Kini
Komentari
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je novi paket finansijske pomoći Ukrajini u iznosu od 45 milijardi evra za 2027. godinu, dok se na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Kini očekuje sastanak američkog predsednika Donalda Trampa, kineskog predsednika Si Đinpinga i ruskog predsednika Vladimira Putina, piše Euronews.
Istovremeno, evropski predstavnici tehnološke industrije upozoravaju da Evropa zaostaje u globalnoj trci u razvoju veštačke inteligencije, dok direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol poziva na brži prelazak na električnu energiju.
Novi paket pomoći Ukrajini od 45 milijardi evra
Ursula fon der Lajen predložila je zajam Ukrajini od 45 milijardi evra za 2027. godinu, koji bi bio finansiran zajedničkim zaduživanjem Evropske unije, uz garancije iz budžeta Unije.
Od ukupnog iznosa, 25 milijardi evra bilo bi namenjeno vojnim potrebama Ukrajine, a 20 milijardi evra budžetskoj podršci. Ovim paketom trebalo bi da bude pokriveno oko dve trećine očekivanog finansijskog manjka Kijeva, koji se za narednu godinu procenjuje na 70 milijardi evra.
Tanjug AP/Virginia Mayo
Fon der Lajen je navela da bi Ukrajina morala da vrati novac tek kada Rusija isplati ratnu odštetu. Prema njenim rečima, takav model finansiranja omogućio bi Kijevu da ima "jaču poziciju za pregovaračkim stolom".
Predlog, međutim, zahteva jednoglasnu podršku svih 27 država članica EU, a očekuje se da bi otpor Mađarske, Slovačke, Češke i Bugarske mogao da uspori njegovo usvajanje. O ovom pitanju trebalo bi da se razgovara na samitu EU naredne nedelje.
Trilateralni susret Trampa, Sija i Putina u Kini
Američki predsednik Donald Tramp doputovao je u Šenžen, u Kini, na samit APEC-a, gde bi trebalo da učestvuje na dosad neviđenom trilateralnom sastanku sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Očekuje se da će trojica lidera razgovarati o ključnim pitanjima globalne bezbednosti, uključujući sukobe u Ukrajini i Iranu, ali i o trgovini, nuklearnom naoružanju i pravilima za razvoj veštačke inteligencije.
Sastanak bi Putinu omogućio značajnu diplomatsku platformu uz dvojicu lidera najmoćnijih svetskih ekonomskih i vojnih sila, dok Peking samit APEC-a koristi za predstavljanje Kine kao faktora stabilnosti i ekonomske saradnje.
Tanjug/AP/Iori Sagisawa
Govoreći na samitu izvršnih direktora kompanija, održanom na marginama skupa, Putin je izjavio da su "sankcije, carine i ograničenja izvoza" prevazišli svoju svrhu i u velikoj meri izgubili zastrašujući efekat.
O ovom diplomatskom susretu govoriće poslanici Evropskog parlamenta iz redova socijaldemokrata Saki Arnautoglu i Toomas Hendrik Ilves.
Tehnološki lideri upozoravaju: Evropa ne sme da prespava revoluciju veštačke inteligencije
U otvorenom pismu pod nazivom "Hitan poziv: Evropa ne sme da prespava revoluciju veštačke inteligencije", 59 predstavnika tehnološke industrije upozorilo je da Evropa u trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom raspolaže tek delom kapitala, računarske snage i kapaciteta za razvoj i širenje novih tehnologija u odnosu na konkurente.
Predstavnici industrije izneli su pet hitnih zahteva evropskim donosiocima odluka i ukazali na značaj pregovora o dugoročnom budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine.
AI, ilustracija
Potpisnici pisma smatraju da Evropa mora da prestane da bude samo globalni regulator tehnologija koje se razvijaju u drugim delovima sveta. Umesto dosadašnjeg defanzivnog pristupa, pozivaju na ofanzivniju strategiju i konkretnu podršku evropskim tehnološkim kompanijama kako bi mogle da se takmiče i ostvare uspeh na globalnom tržištu.
O ovim zahtevima i budućnosti evropske tehnološke industrije govoriće nemački ministar za digitalnu transformaciju Karsten Vildberger.
Direktor IEA poziva na brži prelazak na električnu energiju
Direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za Euronews da bi udeo električne energije u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u svetu trebalo da dostigne 35 odsto do 2035. godine.
Birol je pozvao vlade da ubrzaju prelazak na električnu energiju i smanje zavisnost od fosilnih goriva uoči klimatske konferencije COP31.
Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada Evropska komisija procenjuje da su poremećaji povezani sa Ormuskim moreuzom povećali troškove uvoza energije u Evropsku uniju za 127 milijardi evra od početka američko-izraelskog rata protiv Irana.
Istovremeno, industrijska proizvodnja širom Unije nastavlja da beleži pad, što dodatno pojačava zabrinutost zbog energetske sigurnosti i konkurentnosti evropske privrede.
Bonus video:
Komentari (0)