Fokus

Ekstremni testovi i nova oprema: Moderna generacija vojnika podvrgnuta brutalnim uslovima savremenog rata

Komentari
Ekstremni testovi i nova oprema: Moderna generacija vojnika podvrgnuta brutalnim uslovima savremenog rata
Ekstremni testovi i nova oprema: Moderna generacija vojnika podvrgnuta brutalnim uslovima savremenog rata - Copyright Printskrin/Facebook/Business Insider

veličina teksta

Aa Aa

Unutar Centra za sisteme vojnika u Nejtik (Natick Soldier Systems Center), Vojska SAD podvrgava sopstvenu opremu ekstremnim testovima, spaljujući uniforme, zamrzavajući opremu i dovodeći vojnike do krajnjih granica izdržljivosti kako bi bila sigurna da sve može da izdrži najsurovije uslove na Zemlji.

Sve se ovo odvija takozvanoj "laboratoriji za lude eksperimente“ gde naučnici dizajniraju pancire koji spasavaju živote, razvijaju dugotrajne borbene obroke (MRE) i pripremaju se za buduće sukobe, od ratovanja na Arktiku do bojišta prepunih dronova.

Ratne sposobnosti sledeće generacije

SAD su tokom vežbe u Nemačkoj demonstrirale ratne sposobnosti sledeće generacije, lansirajući roj dronova sa bespilotnog kopnenog vozila.

Sa druge strane, kineska vojska je testirala nedavno sistem za borbu protiv roja dronova "Atlas". Jedno vozilo za kontrolu roja može da upravlja sa približno 100 bespilotnih letelica i da ih pozicionira u različitim formacijama dok su u vazduhu.

Podsetimo, Sjedinjene Američke Države i Rusija protive se inicijativi za pokretanje pregovora o pravno obavezujućem međunarodnom sporazumu kojim bi se regulisala upotreba autonomnog oružja, javlja Rojters pozivajući se na izvore, dodajući da se na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi očekuju teški razgovori o sve većoj primeni veštačke inteligencije u vojne svrhe.

Skup, koji je počeo danas i na kojem učestvuju predstavnici 128 država potpisnica Konvencije o određenim konvencionalnim oružjima, trebalo bi da odluči da li će biti pokrenuti pregovori o zabrani i ograničavanju upotrebe smrtonosnih autonomnih sistema naoružanja.

Diplomate su u razgovoru za Rojters istakle da će pregovori biti zahtevni, ali da postoji mogućnost postizanja kompromisa do kraja nedelje.

Kao moguće rešenje razmatraju se pravno obavezujući i neobavezujući dokumenti, kao i kombinacija oba pristupa.

SAD zagovaraju donošenje smernica umesto obavezujućih pravila i predložile su petogodišnji mandat za pregovore o neobavezujućem sporazumu, uz obrazloženje da postojeće međunarodno pravo već uređuje način vođenja oružanih sukoba.

Rusija nije javno iznela stav pred početak razgovora, ali se ranije protivila predlozima za donošenje pravno obavezujućeg sporazuma.

Predsedavajući konferencije predložio je dvogodišnji mandat za pregovore o pravno obavezujućem protokolu, dok Velika Britanija, Nemačka i Francuska podržavaju pregovore o dokumentu koji bi ostavio otvorenim pitanje njegove pravne obaveznosti.

Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da autonomni sistemi naoružanja mogu da se ponašaju nepredvidivo, čime se povećava rizik od fatalnih grešaka i stradanja civila.

Upotreba novog oružja u ratu u Ukrajini

Ukrajinska borba protiv ruske invazije ubrzala je upotrebu oružja na daljinsko upravljanje i podstakla razvoj autonomnih sistema.

Dronovi obavljaju izviđanje i napade, pa čak i medicinske evakuacije, dok kopneni roboti prenose zalihe, evakuišu ranjenike i upravljaju naoružanjem.

Oružje na daljinsko upravljanje postalo je ključno za borbena dejstva, a ukrajinski zvaničnici veliku većinu ruskih gubitaka na frontu pripisuju upravo dronovima. Isti sistemi se koriste i za nanošenje gubitaka ukrajinskim snagama, jer Rusija takođe ulaže značajna sredstva u bespilotnu tehnologiju, navodi Businessinsider.

Stepen autonomije tog oružja varira, pojedini sistemi su isključivo na daljinsko upravljanje, dok drugi mogu samostalno da identifikuju i prate ciljeve. Ipak, uprkos rastućoj autonomiji, Kijev ističe da konačnu odluku o otvaranju vatre i dalje donose ljudi.

Langvad je ocenio da je Ukrajina "ubrzala" već postojeći trend prelaska na daljinski upravljano naoružanje. On je ukrajinski pristup opisao kao ispravnu "osnovnu vojnu logiku", ali je napomenuo da svaka država mora da prilagodi ta iskustva sopstvenim oružanim snagama.

Norveška, kao i mnogi drugi saveznici, teži većem broju daljinski upravljanih i bespilotnih borbenih sistema, iako ni približno u razmerama kakve postoje u Ukrajini.

Bonus video:

Komentari (0)

Svet