Fokus

Autonomno naoružanje uliva strah u kosti: SAD i Rusija ga podržavaju, a koliko zaista može biti kontrolisano?

Komentari
Autonomno naoružanje uliva strah u kosti: SAD i Rusija ga podržavaju, a koliko zaista može biti kontrolisano?
Autonomno naoružanje uliva strah u kosti: SAD i Rusija ga podržavaju, a koliko zaista može biti kontrolisano? - Copyright Euronews, Tanjug/AP/Vadim Ghirda, profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Sjedinjene Američke Države i Rusija protive se inicijativi za pokretanje pregovora o pravno obavezujućem međunarodnom sporazumu kojim bi se regulisala upotreba autonomnog oružja, javlja danas Rojters pozivajući se na izvore, dodajući da se na konferenciji Ujedinjenih nacija u Ženevi očekuju teški razgovori o sve većoj primeni veštačke inteligencije u vojne svrhe.

Skup, koji je počeo danas i na kojem učestvuju predstavnici 128 država potpisnica Konvencije o određenim konvencionalnim oružjima, trebalo bi da odluči da li će biti pokrenuti pregovori o zabrani i ograničavanju upotrebe smrtonosnih autonomnih sistema naoružanja.

Diplomate su u razgovoru za Rojters istakle da će pregovori biti zahtevni, ali da postoji mogućnost postizanja kompromisa do kraja nedelje.

Kao moguće rešenje razmatraju se pravno obavezujući i neobavezujući dokumenti, kao i kombinacija oba pristupa.

SAD zagovaraju donošenje smernica umesto obavezujućih pravila i predložile su petogodišnji mandat za pregovore o neobavezujućem sporazumu, uz obrazloženje da postojeće međunarodno pravo već uređuje način vođenja oružanih sukoba.

Rusija nije javno iznela stav pred početak razgovora, ali se ranije protivila predlozima za donošenje pravno obavezujućeg sporazuma.

Predsedavajući konferencije predložio je dvogodišnji mandat za pregovore o pravno obavezujućem protokolu, dok Velika Britanija, Nemačka i Francuska podržavaju pregovore o dokumentu koji bi ostavio otvorenim pitanje njegove pravne obaveznosti.

Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da autonomni sistemi naoružanja mogu da se ponašaju nepredvidivo, čime se povećava rizik od fatalnih grešaka i stradanja civila.

Oglasio se i Gutereš

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je države da podrže pokretanje pregovora o pravno obavezujućem dokumentu kojim bi se regulisala ova oblast, uz jasno definisane zabrane i ograničenja.

"Priroda ratovanja se menja. Nove tehnologije, uključujući autonomne sisteme naoružanja, donose nove humanitarne, pravne, etičke i bezbednosne izazove", upozorio je Gutereš u video-poruci.

Razvoj veštačke inteligencije ubrzao je proizvodnju dronova, robota, tenkova, podmornica i drugog vojnog naoružanja sposobnog da deluje bez neposrednog ljudskog učešća.

Većina država podržava donošenje novih međunarodnih pravila, dok se SAD, Rusija i Izrael tome protive, uz obrazloženje da postojeće međunarodno humanitarno pravo pruža dovoljan okvir za regulisanje ratovanja.

Međunarodni komitet Crvenog krsta, kao i papa, upozorili su na opasnosti koje donosi autonomno oružje i podržali potrebu za njegovim regulisanjem.

"Mašinama nikada ne bi smelo da bude dozvoljeno da odlučuju ko će živeti, a ko umreti na bojnom polju, ali takva distopijska stvarnost brzo se približava", izjavila je Veriti Kojl iz organizacije Human Rights Watch.

Masakr u Minabu

Najnoviji primer zloupotrebe veštačke inteligencije u ratu bilo je američko bombardovanje škole u Minabu, u Iranu, 28. februara, u kojem je poginulo najmanje 175 ljudi.

Odabir cilja uključivao je podatke iz sistema veštačke inteligencije "Mejven“ (Maven), kojim upravlja kompanija "Palantir“.

"Mejven“ navodno nije registrovao da se na тој lokaciji sada nalazi škola, a то nije učinilo ni osoblje zaduženo за proveru podataka o metama које sistem generiše, navodi Gardijan. 

Prednost veštačke inteligencije је u tome što mnogo brže analizira listu ciljeva, ali u ovom slučaju niko nije primetio da je taj objekat već deset godina škola.   

Hegest o novoj komandi Pentagona za autonomno ratovanje

Ministar odbrane Pit Hegset najavio je nedavno osnivanje nove komande Pentagona za autonomno ratovanje.

Hegset je naveo da će novom Komandom za autonomno ratovanje, usmerenom na robotiku zasnovanu na veštačkoj inteligenciji i autonomno naoružanje, rukovoditi general sa četiri zvezdice, što ukazuje na to da će ona imati ključnu ulogu u budućim vojnim operacijama, navodi CNN.

"Autonomna i robotska revolucija ima ogromne implikacije po opremu, doktrinu, organizaciju i pretpostavke koje su decenijama upravljale ratovanjem“, poručio je Hegset i dodao da trajne promene moraju biti utemeljene u vojnim komandnim strukturama.

Šef Pentagona je kao motivaciju za formiranje nove komande naveo iskustva stečena u ratu u Ukrajini, ističući da će paralelni program, poznat kao "Projekat Azenkur“, raditi na utiranju puta novoj komandi i reformisanju načina na koji vojska nabavlja, testira i koristi dronove i drugo slično oružje.

Upotreba u ratu u Ukrajini

Ukrajinska borba protiv ruske invazije ubrzala je upotrebu oružja na daljinsko upravljanje i podstakla razvoj autonomnih sistema.

Dronovi obavljaju izviđanje i napade, pa čak i medicinske evakuacije, dok kopneni roboti prenose zalihe, evakuišu ranjenike i upravljaju naoružanjem.

Oružje na daljinsko upravljanje postalo je ključno za borbena dejstva, a ukrajinski zvaničnici veliku većinu ruskih gubitaka na frontu pripisuju upravo dronovima. Isti sistemi se koriste i za nanošenje gubitaka ukrajinskim snagama, jer Rusija takođe ulaže značajna sredstva u bespilotnu tehnologiju, navodi Businessinsider.

Tanjug AP/Russian Defense Ministry Press Service via AP

 

Stepen autonomije tog oružja varira, pojedini sistemi su isključivo na daljinsko upravljanje, dok drugi mogu samostalno da identifikuju i prate ciljeve. Ipak, uprkos rastućoj autonomiji, Kijev ističe da konačnu odluku o otvaranju vatre i dalje donose ljudi.

Langvad je ocenio da je Ukrajina "ubrzala" već postojeći trend prelaska na daljinski upravljano naoružanje. On je ukrajinski pristup opisao kao ispravnu "osnovnu vojnu logiku", ali je napomenuo da svaka država mora da prilagodi ta iskustva sopstvenim oružanim snagama.

Norveška, kao i mnogi drugi saveznici, teži većem broju daljinski upravljanih i bespilotnih borbenih sistema, iako ni približno u razmerama kakve postoje u Ukrajini.

Bonus video:

Komentari (0)

Svet