Aktuelno

VJT Beograd odgovorilo Vrhovnom tužilaštvu: "Izveštaj je zlonameran i skandalozan, ukinuli ste samostalnost"

Komentari
VJT Beograd odgovorilo Vrhovnom tužilaštvu: "Izveštaj je zlonameran i skandalozan, ukinuli ste samostalnost"
VJT Beograd odgovorilo Vrhovnom tužilaštvu: "Izveštaj je zlonameran i skandalozan, ukinuli ste samostalnost" - Copyright Više javno tužilaštvo

veličina teksta

Aa Aa

Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu objavilo je detaljnu analizu Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva od 10. novembra 2026. godine, ocenivši taj dokument kao "skandalozan, tendenciozan, pravno neutemeljen i zlonameran“. Kako se navodi u saopštenju VJT-a, ovim izveštajem su "ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti javnih tužilaca, garantovanih Ustavom i Zakonom o javnom tužilaštvu".

Iz ovog tužilaštva poručuju da analiza, pored opšte ocene spornog dokumenta, sadrži i pojedinačna izjašnjenja javnih tužilaca koji su postupali u sedam pomenutih predmeta, jer im je, kako ističu, Komisija uskratila mogućnost da se izjasne pre samog objavljivanja izveštaja kojim se "direktno vređa njihova čast, profesionalni ugled i dostojanstvo".

Medija Centar Beograd

Branko Stamenković

Kako navode u VJT-u, u izjašnjenjima su osporeni svi navodi Komisije, a kao potpuno neutemeljeni i neprimereni ocenjeni su predlozi za krivični i disciplinski progon glavnog javnog tužioca i pojedinih tužilaca. Iz tužilaštva naglašavaju da 75 operativnih tužilaca, uprkos nepopunjenoj sistematizaciji i ogromnom obimu posla, postupa savesno i u skladu sa zakonom, zbog čega smatraju nedopustivim da se u izveštaju najvišeg tužilaštva koriste "pežorativne kvalifikacije, ulazi u 'motive' i 'misaoni tok' obrađivača i daju 'vanpravna' mišljenja".

"Smatramo da je ovaj 'stil' pisanja izveštaja od strane Komisije koju čine hijerarhijski najviši predstavnici javnotužilačke funkcije u Republici Srbiji, pored toga što je suprotan Etičkom kodeksu javnih tužilaca, nedopustiv jer oni na bazi svojih subjektivnih tumačenja sadržine spisa predmeta ulaze duboko u vanpravni okvir 'nadzora'", navodi se u saopštenju.

Iz Višeg javnog tužilaštva ukazuju da je Komisija, umesto stručnog i zakonskog nadzora, sebi dozvolila preveliki broj špekulacija na osnovu utisaka koji ne mogu predstavljati ni indicije, a kamoli osnov za sumnju. Sugestiju da se izveštaj dostavi Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (JTOK) uz predloge za krivični progon pojedinih tužilaca za zloupotrebu službenog položaja ili njihovo razrešenje, u VJT-u ocenjuju kao "pravni nonsens", dodajući da Komisija ni sama ne tvrdi da je nešto utvrdila, već da samo „smatra“.

Kako dodaju, ovakav izveštaj bi možda mogao da se opravda da dolazi od laičke javnosti, ali ne i od najviših predstavnika profesije, čime je, po njihovoj oceni, pričinjena "nenadoknadiva šteta celokupnoj javnotužilačkoj organizaciji, gde je kao pokazna vežba izabrano VJT u Beogradu“.

Tanjug/Ana Paunković

Nenad Stefanović

Posebno oštro u VJT-u reaguju na upotrebu termina da je glavni javni tužilac Nenad Stefanović uspostavio "paratužilački sistem". Oni podsećaju da je Stefanović stupio na dužnost 1. januara 2022. godine, što bi, kako navode, značilo da Vrhovno javno tužilaštvo gotovo punih pet godina nije vršilo svoja zakonska ovlašćenja i da je bilo potpuno pasivno.

U saopštenju se podseća da je tokom Stefanovićevog mandata Vrhovni javni tužilac izdala jedno obavezno uputstvo (u predmetu "EPS", kada je predmet nakon hapšenja oduzet VJT-u i prosleđen JTOK-u) i dva rešenja o supstituciji - za optužnicu u predmetu "Nadstrešnica“ i predmet protiv člana sporne Komisije Branka Stamenkovića. Iz VJT-a dodaju da Vrhovni javni tužilac ima direktan pristup aplikaciji SAPO, gde se nalaze svi predmeti, pa je u svakom trenutku mogla blagovremeno da reaguje, ali da "iz nepoznatih razloga do pre samo par nedelja za tim nije videla potrebu".

Iz tužilaštva napominju da se u izveštaju namerno prenebregava činjenica da je tužilaštvo organ krivičnog gonjenja, a ne policija koja otkriva dela niti sud koji donosi presude, kao i član 57 Zakona o javnom tužilaštvu, po kojem tužilac ne može biti pozvan na odgovornost za dato mišljenje ili odluku, osim u slučaju kršenja zakona.

Na kraju, u VJT-u postavljaju pitanje kako je Komisija uspela da uoči "sistemske obrasce" na uzorku od samo sedam predmeta, imajući u vidu da u tom tužilaštvu radi 75 od sistematizovana 103 tužioca, te da je tokom 2025. godine formiran 19.151 predmet (od čega je na kraju godine ostalo 4.333 nerešena), dok je od početka 2026. godine formirano već 16.202 predmeta. Ovakvo postupanje Vrhovnog javnog tužilaštva ocenili su kao "neprihvatljivo i opasno".

Izjašnjenje VJT povodom prvog izveštaja

Vrhovnog javnog tužilaštva pročitajte - OVDE.

Bonus video:

Komentari (0)

Srbija