Društvo

Zbog lošeg vazduha godišnje u Srbiji umre 15.000 ljudi: Stručnjak objašnjava kako smanjiti zagađenje

Komentari
Zbog lošeg vazduha godišnje u Srbiji umre 15.000 ljudi: Stručnjak objašnjava kako smanjiti zagađenje
Zbog lošeg vazduha godišnje u Srbiji umre 15.000 ljudi: Stručnjak objašnjava kako smanjiti zagađenje - Copyright AP Photo/Darko Vojinovic

veličina teksta

Aa Aa

Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite. Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije ocenjuje da je vazduh trenutno dobrog kvaliteta zahvaljujući meteorološkim uslovima, ali upozorava da godinama izostaju sistemska rešenja za smanjenje emisija iz individualnih ložišta.

Jovanović ističe da su glavni izvor zagađenja PM10 česticama lokalna ložišta, kojih u Srbiji ima oko milion, a u Beogradu oko 350.000. On podseća da, prema metodologiji Svetske zdravstvene organizacije, više od 15.000 građana godišnje umre pre vremena zbog aerozagađenja.

"Trenutno, zahvaljujući meteorološkim parametrima – padavinama i pojačanom vetru, posebno u košavskom području – vazduh je dobrog kvaliteta u Srbiji", kaže Jovanović.

U Novom Pazaru i Leskovcu juče i noćas bio je zagađeniji, što za ovo doba godine, prema njegovim rečima, nije toliko strašno u odnosu na ono na šta su građani navikli.

Zvanična informacija pokazuje da dve trećine uticaja na PM10 dolazi od lokalnih ložišta.

"Kad budemo smanjili ložišta, kojih ima oko milion u Srbiji, oko 350.000 u Beogradu, makar za pola, imaćemo bolji vazduh", navodi on.

Monitoring, koji ocenjuje kao dobar, ali ne idealan, stalno ukazuje na iste parametre.

Subvencije, izveštaji i odgovornost

Jovanović smatra da je politika subvencija za promenu ložišta bila dobra mera, ali nije dala rezultat.

"Prvo zato što ljudi nemaju novca. Drugo, dobra volja ne sme da zavisi od toga da li će se građani prijaviti. To država treba da reguliše kao obavezno, da zaštiti interes građana", kaže on.

Ističe da još uvek nema zvaničnog izveštaja za 2023. godinu, dok je NEA svoj napravila 1. januara na osnovu državnog monitoringa. Ove godine stanje je takođe loše: prekoračenja od 35 dana za dnevnu srednju vrednost PM10 već su dostigla 109 u Prokuplju, 103 u Šapcu i 101 u Leskovcu.

"Mi sad imamo već tri puta premašeno. Trebalo je da bude konferencija za štampu resornog ministarstva za situaciju u ovoj godini, a 2024. zvanično još nije ni izveštaj. To je strašan propust prema građanima", kaže on.

Odgovornost, prema Jovanoviću, ne može pasti samo na pojedince.

"Ako su to građani koje niko ne sprečava ili industrija koju niko ne kažnjava, ja ću to da radim. Ko god je prošao crveno svetlo i platio kaznu, taj više to neće da radi. Ne mogu pojedinci da budu odgovorni za sistem koji ne funkcioniše", kaže Jovanović.

Dokaz nefunkcionisanja vidi u izveštajima koji ne pokazuju trend poboljšanja.

Šta može da uradi nova vlast

Prema Programu zaštite vazduha koji je vlada donela pre dve-tri godine, zakonski kvalitet treba da bude dostignut do 2030. godine.

"Ovim tempom biće do 2030. godine", ocenjuje Jovanović, a nova vlast, prema njemu, mora da uvaži stručne osobe i krene sa rešavanjem problema.

Ako se u toku jedne godine pripremi sve, a promena ložišta obavi od 1. maja do 1. oktobra, van sezone grejanja, "to će biti gotovo za četiri-pet godina, sa ulaganjem daleko manjim od cene za celu Srbiju, možda tri-četiri milijarde evra, nego što košta taj famozni metro".

"To znači da će se smanjiti broj preranih smrti, makar za nekoliko hiljada. Ako to nije motiv, onda je cela priča iluzorna", zaključuje Jovanović.

Bonus video:

Komentari (0)

Srbija