Pozadina trilateralnog sastanka: Si Đinping koristi samit u Šenženu da pokaže koliko je Kina daleko odmakla
Komentari
Za Si Đinpinga, samit koji se ove nedelje održava u visokotehnološkom centru Šenženu predstavlja idealnu priliku da predstavi svoju viziju nezaustavljivog uspona Kine. Si je domaćin poslovnim magnatima i svetskim liderima na godišnjem regionalnom ekonomskom samitu, tokom kojeg će održati razgovore sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, ali i trojni sastanak sa Trampom i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Biće to prvi trilateralni sastanak lidera ove tri nuklearne sile.
Kao pozadinu za ovaj događaj, Si je izabrao grad koji je sinonim za brzu transformaciju Kine u visokotehnološku silu, ali i za njenu otpornost uprkos tehnološkim i trgovinskim tenzijama sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Šenžen je ogromna metropola sa 18 miliona stanovnika i sedište nekih od najvećih kineskih tehnoloških kompanija: tehnološkog giganta Huaveja, proizvođača dronova DJI i kompanije BYD, proizvođača električnih automobila koji je po prodaji pretekao Teslu. Sve ove kompanije ostvarile su značajan uspeh uprkos američkim zabranama uvoza ili stavljanju na crne liste, piše CNN.
Nekada poznat kao prestonica luksuznih kopija i jeftine elektronike, Šenžen je danas grad čiji su visokotehnološki proizvodi pomogli Kini da dodatno ojača svoju izvoznu moć i već ove godine ostvari rekordan trgovinski suficit od bilion dolara (1.000 milijardi dolara).
Tanjug/AP/Sergei Bobylev/Sputnik, Kremlin
Visoki zvaničnici i ugledni gosti koji ove nedelje izađu na ulice Šenžena zateći će saobraćaj u kojem dominiraju električna vozila domaće proizvodnje, dok na neobičnim kioscima roboti pripremaju i služe kafu.
U pojedinim delovima grada putnike prevoze autonomni taksiji bez vozača, a dronovi dostavljaju hranu. Nadzorne kamere nalaze se gotovo svuda.
Ova visokotehnološka slika mogla bi da predstavlja veliki kontrast u odnosu na SAD, gde su ove nedelje naslovne vesti obeležili brojni prekidi rada različitih sistema, kao i otkriće da je američka Uprava za vazduhoplovstvo (FAA) sve do pre nekoliko meseci i dalje koristila diskete.
Za Peking, izbor Šenžena kao mesta održavanja samita predstavlja jasnu poruku svetu o poverenju Kine u sopstveni razvojni zamah, u trenutku intenzivnog tehnološkog nadmetanja sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Takva simbolika postala je još izraženija poslednjih dana, nakon što je skandal koji potresa američkog proizvođača AI čipova Nvidia pokrenuo nove pozive da se Kini ograniči pristup najnaprednijim američkim tehnologijama. Ova situacija koja se i dalje razvija mogla bi da poremeti period relativne stabilnosti u ekonomskim odnosima dve zemlje.
Tanjug/AP/Vyacheslav Prokofyev/Sputnik
Američko Ministarstvo trgovine povuklo je početkom ove nedelje prvi potez, objavivši novo pravilo čiji je cilj zatvaranje pravnih rupa koje su kineskim kompanijama omogućavale pristup naprednim američkim čipovima iz inostranstva.
Peking je ovaj potez osudio, nazvavši ga „zloupotrebom mera izvozne kontrole“ i „neopravdanim gušenjem“.
Tehnološko rivalstvo
Čak i pre najnovije eskalacije, suprotstavljanje Sjedinjenim Američkim Državama, koje sve više nastoje da ograniče pristup Kine ključnim tehnologijama i odvrate druge zemlje od korišćenja kineskih tehnologija, već je bilo sastavni deo Si Đinpingove poruke koju želi da pošalje iz Šenžena.
Kineski lider je sada na redu da bude domaćin godišnjeg samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), organizacije koja okuplja gotovo dve desetine ekonomija sa obe strane Tihog okeana. Među njenim članicama nalaze se zemlje jugoistočne Azije, Meksiko, Kanada, Australija i Japan.
Si se nada da bi među ovim državama mogao da naiđe na razumevanje i podršku, budući da su se i one suočile sa posledicama američkih carina, kao i naglim promenama globalnih cena goriva izazvanim politikama Trampove administracije, uključujući i rat sa Iranom.
Obraćajući se poslovnim liderima tokom uvodnog govora na samitu u sredu, Si je predstavio Kinu kao zaštitnika globalizovane trgovine, pozivajući zemlje da odbace "unilateralizam i protekcionizam“ i očuvaju otvorene lance snabdevanja.
Tanjug/AP/Vyacheslav Prokofyev/Sputnik
Takođe je pozvao na intenzivniju saradnju u oblasti veštačke inteligencije (AI). To je deo njegovih kontinuiranih nastojanja da Kinu predstavi kao predvodnika globalnog poretka u oblasti veštačke inteligencije, zasnovanog na shvatanju da ovu tehnologiju treba tretirati kao „javno dobro“.
To je svesno suprotstavljanje porukama američkih zvaničnika, koji će na samit u Kini stići neposredno nakon sastanka sa saveznicima u Manili, gde su verovatno promovisali svoju inicijativu "Pax Silica“. Cilj tog plana je da se zemlje usaglase oko toga da Kini treba onemogućiti pristup osetljivim delovima lanca snabdevanja za veštačku inteligenciju.
Si Đinpingova poruka za Peking je od ključne važnosti i potrebno je da je Kina odlučno promoviše. Kineska ekonomija u velikoj meri zavisi od ogromnog, a sve više i tehnološki naprednog izvoznog sektora. Istovremeno, Peking strahuje da bi zemlje širom sveta mogle da uvedu trgovinske barijere kako bi zaštitile domaću industriju od kineske robe.
"Peking želi da učesnici samita odu sa uverenjem da je saradnja sa Kinom i dalje neophodna za njihov ekonomski prosperitet“, izjavio je Han Lin, direktor operacija konsultantske kompanije The Asia Group za Kinu, sa sedištem u Šangaju. Prema njegovim rečima, samit je za Kinu „prilika da pokaže da i dalje ima centralnu ulogu u ekonomskoj budućnosti Azije“.
Globalne sile
Ipak, pažnju sa glavnog događaja koji Si organizuje mogli bi da preusmere diplomatski susreti na marginama samita. Sastanci kineskog lidera sa Trampom i Putinom predstavljaće još jedan pažljivo režiran primer sve većeg globalnog uticaja Kine.
Peking je tradicionalno smatrao susrete sa američkim predsednikom načinom da domaćoj i međunarodnoj javnosti pokaže i istakne svoj globalni uticaj.
Si će sada biti domaćin već trećeg direktnog susreta sa Trampom tokom ove godine. Čak i na istorijskom sastanku sa Trampom i Putinom, čini se da upravo Si ulazi u ove trilateralne razgovore sa pozicije moći.
Tramp dolazi na samit nakon ozbiljnog poraza na međuizborima u SAD i ulazi u završnu fazu svog poslednjeg predsedničkog mandata.
Putin, s druge strane, dolazi u jednu od svojih retkih međunarodnih poseta u poslednje vreme, nakon što ga je rat u Ukrajini doveo u položaj međunarodno izolovanog lidera i teško pogodio rusku ekonomiju.
U međuvremenu, očekuje se da Si Đinping na partijskom skupu Komunističke partije naredne jeseni učvrsti svoju poziciju i obezbedi četvrti mandat na čelu kineskog autoritarnog sistema.
Trilateralni sastanak, koji je Peking opisao kao "istorijski iskorak“ i priliku za razgovore o "ključnim pitanjima koja se tiču globalnog mira“, na kraju bi mogao da donese malo konkretnih rezultata.
Očekuje se da će Si i Tramp, koji bi mogli da se sastanu još jednom do kraja ove godine, bilateralni susret tokom ove nedelje iskoriste pre svega kao polaznu tačku za nastavak tekućih trgovinskih pregovora, a ne kao priliku za postizanje krupnih dogovora.
Međutim, za Sija bi i sama slika takvog događaja mogla da bude dovoljan uspeh: susret diplomata i svetskih lidera na najvišem nivou, u ambijentu pažljivo osmišljenom da istakne tehnološki uspon Kine.
Bonus video:
Komentari (0)