Evropa

Polarni vrtlog promenio smer najranije u istoriji merenja: Da li Evropu očekuje ledena zima?

Komentari
Polarni vrtlog promenio smer najranije u istoriji merenja: Da li Evropu očekuje ledena zima?
Polarni vrtlog promenio smer najranije u istoriji merenja: Da li Evropu očekuje ledena zima? - Copyright NG Images / Alamy / Profimedia

veličina teksta

Aa Aa

Polarni vrtlog, poznat i kao polarni vorteks, predstavlja ogromnu oblast hladnog vazduha i snažnih vetrova koji kruže oko Severnog pola, na visini od 10 do 50 kilometara iznad Zemljine površine. Njegova osnovna uloga je da zadržava hladan arktički vazduh u polarnim oblastima. Dok je vrtlog stabilan i snažan, niske temperature uglavnom ostaju na severu. Međutim, kada oslabi ili dođe do njegovog poremećaja, hladne vazdušne mase mogu da se spuste prema jugu i donesu naglo zahlađenje u delove Evrope, Severne Amerike i Azije.

Iako se slabljenje polarnog vrtloga događa relativno često, ovogodišnji događaj privukao je posebnu pažnju meteorologa zbog toga što se pojavio neuobičajeno rano. Naime, snažni zapadni vetrovi koji inače kruže oko Arktika promenili su smer, što predstavlja najraniji zabeleženi slučaj takve pojave od početka merenja 1958. godine. Slične promene ranije su zabeležene 28. novembra 1968. godine, a ponovo i 2025. godine, navodi Financial Times.

Stručnjaci ovaj događaj smatraju izuzetnim, ali za sada ne mogu sa sigurnošću da procene kakve će posledice imati na zimske vremenske prilike na severnoj hemisferi.

Tim Stokdejl, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), istakao je da bi ovo mogao biti još jedan primer neobičnog ponašanja Zemljinih atmosferskih sistema, kakvo do sada nije zabeleženo.

Šta dovodi do poremećaja polarnog vrtloga?

Jedan od glavnih uzroka slabljenja polarnog vrtloga jeste pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrevanje. Tokom ovog procesa temperatura u stratosferi, visoko iznad Arktika, može naglo da poraste za samo nekoliko dana. Zbog toga slabe zapadni vetrovi koji kruže oko Severnog pola, pa vrtlog može da promeni položaj i oblik, podeli se na više delova ili čak počne da se okreće u suprotnom smeru, objašnjava Deutsche Welle.

Ovakav poremećaj može da utiče i na mlaznu struju (jet stream), odnosno pojas snažnih vetrova u nižim slojevima atmosfere koji razdvaja hladan arktički vazduh od toplijeg vazduha sa juga. Kada dođe do promene njenog uobičajenog strujanja, hladan vazduh može da prodre u južnije krajeve. Posledice takvih promena na vremenske prilike pri tlu najčešće se osećaju nakon jedne do dve nedelje.

Grok AI

 

Posebno je neobično to što se nagla stratosferska zagrevanja najčešće javljaju tokom januara i februara. Zbog toga naučnici pokušavaju da utvrde šta je dovelo do ovogodišnjeg ranog slabljenja polarnog vrtloga.

Kao jedan od mogućih faktora navodi se snažan El Ninjo, klimatski fenomen povezan sa zagrevanjem površinskih voda u tropskom delu Tihog okeana. Ova pojava utiče na globalne vremenske obrasce i može da pokrene atmosferske talase koji putuju prema Arktiku, gde utiču na stabilnost polarnog vrtloga.

Britanska meteorološka služba Met Office ukazala je na moguću povezanost ova dva fenomena. Ipak, naučnici smatraju da El Ninjo sam po sebi verovatno nije dovoljan da objasni zbog čega je polarni vrtlog ove godine oslabio tako rano.

Drugo moguće objašnjenje odnosi se na neuobičajeno toplu vodu u okeanu severno od Skandinavije i zapadne Rusije. Zbog smanjenja površine morskog leda na tom području, okean oslobađa više toplote u atmosferu. Prema pojedinim istraživanjima, upravo bi ovaj proces mogao dodatno da poremeti stabilnost polarnog vrtloga, prenosi Reuters.

Da li nas očekuje veoma hladna zima?

Slabljenje polarnog vrtloga povećava mogućnost prodora hladnog arktičkog vazduha prema jugu, ali to ne znači da će čitava Evropa ili Severna Amerika imati izuzetno hladnu zimu. Kakve će vremenske prilike preovladavati zavisi i od drugih atmosferskih procesa koji mogu da pojačaju ili ublaže posledice ovog poremećaja.

Istraživanja pokazuju da u približno dve trećine slučajeva nakon naglog stratosferskog zagrevanja severnu i severozapadnu Evropu zahvataju hladniji i suvlji vremenski uslovi od uobičajenih za to doba godine.

Slične situacije već su se događale u prošlosti. Jedan od poznatijih primera jeste takozvana „Zver sa istoka” (Beast from the East), koja je početkom 2018. godine donela izuzetno niske temperature u centralne i zapadne delove Evrope. Poremećaj polarnog vrtloga imao je značajnu ulogu i tokom velikog zahlađenja u američkoj saveznoj državi Teksas u februaru 2021. godine. Dugotrajne niske temperature tada su izazvale ozbiljne probleme u snabdevanju električnom energijom i odnele stotine života.

Ovogodišnji poremećaj mogao bi da poveća i mogućnost snežnih padavina tokom narednih nedelja. Ipak, s obzirom na to da je do slabljenja vrtloga došlo veoma rano, vazduh koji se spušta sa Arktika još nije toliko hladan kao što bi mogao da bude u kasnijem delu zime. Naučnici upozoravaju i na mogućnost novog talasa stratosferskog zagrevanja tokom zime, što bi dodatno moglo da zakomplikuje vremenske prilike.

Pexels

 

Osim zahlađenja, poremećaj polarnog vrtloga može da donese i sušnije vreme u pojedinim severnim oblastima. To bi moglo dodatno da oteža obnavljanje zaliha vode u akumulacijama i poveća probleme sa nedostatkom vlage u poljoprivrednom zemljištu, naročito nakon sušnog i toplog leta.

Da li su poremećaji polarnog vrtloga povezani sa klimatskim promenama?

Uticaj klimatskih promena na polarni vrtlog još uvek nije u potpunosti razjašnjen. Naučnici za sada nemaju dovoljno čvrstih dokaza koji bi potvrdili direktnu vezu između globalnog zagrevanja i ovogodišnjeg poremećaja.

Snaga polarnog vrtloga prirodno varira iz godine u godinu, ali i tokom dužih vremenskih perioda. Ipak, pojedina istraživanja ukazuju na moguću povezanost između zagrevanja Arktika i promena u učestalosti poremećaja polarnog vrtloga.

Ova tema i dalje je predmet naučnih rasprava, a za donošenje pouzdanijih zaključaka biće potrebna dodatna istraživanja i dugoročnija meteorološka posmatranja.

Bonus video:

Komentari (0)

Evropa