Bivši ministar Tačija i Haradinaja pao sa kokainom i skupim voznim parkom: Nicović otkriva - američka DEA naredila udar
Komentari
Hapšenje bivšeg ministra kulture privremenih prištinskih institucija Astrita Haraćija zbog sumnje na trgovinu drogom samo je vrh ledenog brega i direktna posledica pritiska američke agencije DEA, ocenjuje za Euronews Srbija advokat i član Svetske asocijacije šefova policija Marko Nicović. Prema njegovim rečima, udar na organizovani kriminal u Prištini usledio je nakon velikog bezbednosnog potresa u Tirani i privođenja doskorašnje šefice albanske obaveštajne službe Vljore Hiseni, čime je zapadnim kriminalističkim policijama konačno istekla trpeljivost prema sprezi politike i narko-kartela na Balkanu.
U velikoj akciji tzv. kosovske policije u Prištini uhapšeno je šest članova organizovane kriminalne grupe osumnjičene za trgovinu narkoticima, dok će protiv još jedne osobe postupak biti vođen u redovnoj proceduri. Među privedenima se našao i Astrit Haraći, nekadašnji ministar kulture u vladi Ramuša Haradinaja (2004–2007) i zamenik ministra finansija u kabinetu Hašima Tačija (2012).
EPA/FRED ERNST / POOL
Tokom pretresa na više lokacija zaplenjeno je oko 1,6 kilograma kokaina ulične vrednosti 111.000 evra, marihuana, tablete ekstazija, oko 16.000 evra u gotovini, šest luksuznih automobila, skupoceni satovi, oprema za nadzor, oružje, municija i digitalne vage. Ukupna vrednost zaplenjene droge i imovine procenjena je na oko 301.000 evra, a policija je saopštila da je grupa imala jasno definisanu hijerarhiju - od ljudi na vrhu do uličnih dilera.
Iako u Prištini ovu operaciju predstavljaju kao rezultat dugotrajne lokalne istrage, advokat i član Svetske asocijacije šefova policija Marko Nicović za Euronews Srbija tvrdi da je reč o iznuđenom potezu iza kojeg stoje međunarodne službe.
Istekla je trpeljivost zapadnih policija
Nicović objašnjava da je akcija u Prištini direktno povezana sa nedavnim hapšenjem Vljore Hiseni, bivše direktorke albanske tajne obaveštajne službe (SHISH), i da prištinske vlasti nisu imale izbora.
"Hapšenja u Prištini su iznuđena od strane američke DEA, posebno nakon pada Vljore Hiseni. To je zapravo međunarodna akcija koju je premijer privremenih institucija Aljbin Kurti morao nevoljno da prihvati. Hapšenje bivšeg ministra u vladama Ramuša Haradinaja i Hašima Tačija samo potvrđuje surovu realnost da je politički establišment na Kosovu duboko umrežen sa podzemljem i da je to opšte poznato", ističe Nicović za naš portal.
E-Stock/Miloš Rafailović
On podseća da je ovo prvi ovakav udar na teritoriji Kosova i Metohije u poslednjih gotovo tri decenije, uprkos stalnom međunarodnom prisustvu.
"Pođimo od činjenice da Albanci na Kosovu kontrolišu tu teritoriju od 1999. godine, a ovo je praktično prvi primer ozbiljnije zaplene i hapšenja visokog funkcionera. Iako su tamo sve ove decenije prisutni i Euleks i KFOR, ovakvih akcija nije bilo. Sada su morali da reaguju jer je trpeljivost zapadnih kriminalističkih policija istekla. Ipak, zaplenjena količina droge, novac i automobili su potpuno beznačajni u odnosu na to koliki se promet zaista obavlja“, naglašava Nicović.
Balkanska ruta: Od Drača i Valone, preko Kosova i Metohije, do Zapada
Sagovornik Euronews Srbija ukazuje na to da međunarodne agencije poput Europola, DEA i Interpola odavno znaju kako funkcioniše kriminalna mreža u regionu i da se na Kosovu i Metohiji u svakom trenutku nalaze ogromne količine droge.
"Poznato je Europolu, DEA i Interpolu da je organizovani kriminal duboko isprepletan sa najvišim albanskim nosiocima vlasti. Šefovi albanskih mafija imaju svoju obaveštajnu logistiku u svim bezbednosnim strukturama Albanije. To znači da svaka informacija koju prosledi neka kriminalistička policija Albaniji biva istog momenta dostupna šefovima podzemlja. Albanska policija u neke delove države ne sme ni da uđe bez odobrenja mafije. Albanska mafija ima pod svojom kontrolom jugozapadnu Grčku, zapadnu Makedoniju, Kosovo, jug Srbije, ali i jugoistočni deo Crne Gore", objašnjava Nicović.
Profimedia
On ističe da je albanska mafija specifična po tome što je jedna od retkih kriminalnih organizacija u svetu koja drži monopol i nad heroinom i nad kokainom, te otkriva glavne rute krijumčarenja.
Kokain iz Južne Amerike dolazi brodovima u albanske luke Drač i Valona, gde kao glavnog čoveka podzemlja označava Ergisa Agasija, štićenika uhapšene šefice tajne službe Vljore Hiseni.
Heroin sa Srednjeg i Bliskog istoka stiže preko Turske direktno na Kosovo i jug Srbije, odakle se dalje distribuira ka Zapadnoj Evropi i Americi.
"Policajci iz Europola znaju i za veze albanskog premijera Edija Rame sa tamošnjom mafijom. Već dugo postoje informacije da se deo profita od droge ulaže u finansiranje albanskog lobija po svetu, pa čak i da je deo tog novca godinama odlazio pojedinim zapadnim obaveštajnim službama za njihove 'crne operacije'. Međutim, sada kriminalističke policije na Zapadu vrše snažan pritisak na sopstvene vlade da prestanu da štite organizovani kriminal na ovim prostorima“, navodi Nicović.
Bezbednosni zemljotres u Tirani i pad Vljore Hiseni
Podsetimo, slučaj određivanja kućnog pritvora i ekspresne smene Vljore Hiseni, doskorašnje direktorke Državne obaveštajne službe Albanije (SHISH), i dalje je najveći međunarodni bezbednosni skandal na Balkanu. Istraga Specijalnog tužilaštva Albanije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) razotkrila je šokantne detalje o sprezi vrha tajne službe sa narko-kartelima i curenju strogo poverljivih informacija.
Kada je Specijalni sud u Tirani (GJKKO) na zahtev SPAK-a izdao hitan nalog za njeno privođenje, Hiseni se nalazila u Bakuu na međunarodnoj konferenciji obaveštajaca. Svesna da su njene poruke otkrivene i da je čeka hapšenje na aerodromu u Tirani, pokušala je manevar - umesto u Albaniju, odletela je u Prištinu. Međutim, obruč regionalnih službi već je bio stegnut. Odmah po sletanju predala se tamošnjim organima, nakon čega je pod jakim obezbeđenjem preko prelaza Vrbnica/Morina sprovedena direktno u Tiranu pred istražitelje SPAK-a.
Služba u službi narko-kartela i "čoveka iz senke"
Istraga u okviru predmeta broj 20/1 tereti Vljoru Hiseni za "pomaganje učiniocu krivičnog dela" i "odavanje državne, odnosno istražne tajne". Ovaj slučaj direktno se nadovezuje na veliku korupcionašku aferu u Nacionalnoj agenciji za informaciono društvo (AKSHI), gde se istražuje nameštanje 19 državnih tendera vrednih 59 miliona evra.
Kao ključna spona između državnog vrha i podzemlja označen je kontroverzni biznismen iz Drača Ergis Agasi (39), uhapšen krajem avgusta u zoni Plepat. Potekao iz politički uticajne porodice - kao sin Bardhila Agasija, bivšeg visokog funkcionera i poslanika Socijalističke partije (PS) - Ergis je karijeru započeo 2013. godine u državnoj administraciji, da bi vremenom ušao u najuži krug premijerovog poverenja i postao glavni politički delegat socijalista u Draču.
Istražitelji su u dosadašnjem toku postupka utvrdili da je Hiseni preko šifrovane aplikacije Signal ostvarila čak 508 komunikacija sa odbeglim Agasijem, dojavljujući mu kretanje policije i planirane akcije, čime mu je mesecima omogućavala da izbegne hapšenje.
Prilikom hapšenja Agasija, policija je u njegovom vozilu pronašla devet kucanih stranica sa strogo poverljivim operativnim podacima obaveštajne službe SHISH.
Operativni podaci stranih partnerskih službi povezuju Agasija i krugove oko njega sa transnacionalnim narko-kartelom na čijem je čelu Dritan Gjika.
OCCRP
Agasi, koji u Tirani važi za najmoćnijeg "čoveka iz senke" i neformalnog koordinatora Edija Rame sa podzemljem, na šta je javno ukazivao i bivši vicepremijer Arben Ahmetaj, naglo se obogatio preko IT tendera svoje firme E.A. Solution. SPAK mu je blokirao imovinu vrednu oko 40 miliona evra - uključujući 29 luksuznih nekretnina, udeo u fudbalskom klubu Dinamo City i kolekciju vina vrednu skoro milion evra.
Koliko su kriminalne strukture duboko upletene u sam bezbednosni aparat svedoči i potres u policijskim redovima nakon samog Agasijevog privođenja. U medije su tada procurele ekskluzivne fotografije njegovog hapšenja sa luksuznim satom vrednim stotine hiljada evra, zbog čega albanska Agencija za policijski nadzor (AMP) vodi istragu protiv sopstvenih službenika.
Zvanični dosije SPAK-a u potpunosti je oborio odbranu Vljore Hiseni da joj je Agasi bio tek "spoljni saradnik službe". Presretnute poruke iz zaplenjenog telefona otkrile su njihovu intimnu vezu i otvoreno saučesništvo. Dok se Agasi nalazio u bekstvu, šefica tajne službe ga je direktno obaveštavala o akcijama potere i savetovala kako da izbegne lociranje.
U jednoj od presretnutih poruka, nakon što je Agasi pitao da li ima opasnosti za njegove ljude na terenu, Hiseni mu doslovno piše: "Spavaj mirno, srce moje, zatvoriću sve državne radare za tebe".
U drugim razgovorima, vođenim samo nekoliko dana pre njegovog hapšenja, Hiseni pokazuje očiglednu nervozu i svest o posledicama onoga što rade: "Srce, moramo se koncentrisati samo na tvoj problem. Svi mi. Loše ćemo završiti, dušo".
Ono što najviše kompromituje politički vrh u Tirani jesu transkripti u kojima se vidi da je mafija, preko šefice SHISH-a, imala uvid u najuži krug donošenja odluka u državi. Hiseni je Agasiju redovno prenosila detalje o sastancima sa premijerom Edijem Ramom, a otišla je i korak dalje odajući kretanja stranih partnera: "Imam hitan sastanak... Sa Saudijcima... Vraćam se u glavni grad sutra", napisala mu je u jednoj poruci. Osim toga, prepiske koje su preneli tamošnji portali otkrivaju i da je ovaj "tandem" pokušavao da utiče na sam vrh policije preko generalnog direktora Skendera Hite.
Euronews Srbija
Sukob Rame i Kurtija i ucenjivački potencijal "tempirane bombe"
Posebnu težinu ovom skandalu daje politička i regionalna biografija Vljore Hiseni. Pre nego što ju je albanski premijer Edi Rama u aprilu 2023. godine postavio na čelo SHISH-a, obavljala je dužnost zamenice direktora Kosovske obaveštajne agencije (AKI). Sa te pozicije su je u junu 2021. godine smenili Vjosa Osmani i Aljbin Kurti, uz zvanično obrazloženje da je ozbiljno narušila bezbednost i prekršila obavezu čuvanja poverljivih podataka. Uprkos takvoj diskvalifikaciji, Rama ju je odmah angažovao kao savetnicu za nacionalnu bezbednost, a potom je postavio na čelo tajne službe u Tirani.
Tanjug/AP/Visar Kryeziu
Marko Nicović objašnjava da taj prelazak krije duboko rivalstvo unutar albanskog političkog korpusa.
"Zna se da je Vljora Hiseni bila rukovodilac bezbednosnih službi na Kosovu. Isto tako se zna da kosovska i albanska služba deluju jedinstveno kao jedan sistem. Razlog zbog čega je Hiseni sa Kosova otišla u Albaniju je taj što postoji rivalstvo između Aljbina Kurtija i Edija Rame oko toga ko će biti lider svih Albanaca u ovom delu Evrope. Kako je radeći na Kosovu radila takođe i za Albaniju, nju je Kurti iz tog razloga smenio 2021. godine“, kaže Nicović za Euronews Srbija.
Iako je reč o teškom ugrožavanju nacionalne bezbednosti i odavanju državnih tajni najvišeg nivoa, Specijalni sud (GJKKO) odredio je Vljori Hiseni samo kućni pritvor i suspenziju sa dužnosti, što je Rama potvrdio odlukom o razrešenju dok se nalazio u Sjedinjenim Američkim Državama. Izlazeći iz sudnice pod merom kućnog pritvora, Hiseni je izazvala i novi skandal kada je pred kamerama otvoreno napala poznatu istraživačku novinarku Klodijanu Lalu, optužujući je za navodne "sastanke sa srpskim agentima u hotelima", što su novinarska udruženja oštro osudila.
Ovako blaga sudska mera u javnosti se tumači kao dokaz da bivša šefica službe poseduje informacije koje mogu da unište političku karijeru samog premijera i njegovih najbližih saradnika.
"S obzirom na to da je ona jedan od glavnih učesnika u korupciji na najvišem nivou, samim tim poseduje informacije o svim političkim i policijskim faktorima na Kosovu i Albaniji. Ona ima ogroman ucenjivački potencijal na obe teritorije i zbog toga nije uhapšena u pravom smislu, već joj je određen kućni pritvor. U političkom miljeu Albanije ona je tempirana bomba i predstavlja veliku opasnost za Edija Ramu. Moje mišljenje je da će njoj biti vrlo teško organizovati suđenje, a da se ne uruši piramida vlasti i u Albaniji i na Kosovu", upozorava Nicović.
Bonus video:
Komentari (0)